Slobodna Dalmacija: 01. 10. 2004.
VISOKI PREDSTAVNIK EU-a PROŠIRUJE SVOJU REGIONALNU TURNEJU
Solana stiže u Zagreb 5. listopada
ZAGREB - Javier Solana svoju regionalnu turneju u Beograd i Podgoricu u utorak 5. listopada proširuje na Zagreb, potvrdili su u Uredu visokog izaslanika za vanjsku i sigurnosnu politiku u Bruxellesu. Neplanirani ali očito veoma potrebni zagrebački posjet Solana će iskoristiti za obradu dviju tema, odnosa Hrvatske s EU-om i nekim njezinim članicama, ili preciznije rečeno, sa Slovenijom te, naravno, suradnja s Haaškim tribunalom za ratne zločine.
Solana je napustivši Ljubljanu ostavio prilično gorak okus u ustima tamošnjih političara. Ne samo da je odbio susret s radikalnim vođom Slovenske pučke stranke Janezom Podobnikom, iako je tu Podobnikovu želju Solani prenio osobno ministar Vajgl, nego je slovenskom državnom vrhu, umjesto očekivane bezrezervne podrške u sukobu s Hrvatskom, održao zapravo pravu europsku lekciju poručivši da ova država kao članica EU-a "mora biti uzor svim balkanskim državama" te da je "članstvo u Uniji privilegij, ali ponekad i teret jer EU priznaje samo dogovore i kompromise kao način rješavanja bilateralnih odnosa", a ne, drugim riječima, incidente i prijetnje postavljanjem prepreka ostalima na putu u EU.
Javier Solana, bivši glavni tajnik NATO-a, sa svojom namjerom da posreduje u rješavanju slovensko-hrvatskih otvorenih pitanja, posebice državne granice na moru, upoznao je obje strane još u listopadu 2003. godine. Kao dobar poznavatelj balkanskih prilika, on je svoje umijeće posredovanja vrlo efektno demonstrirao prije godinu dana kada je prvi put od početka albansko-srpskog rata na Kosovu posjeo za isti stol albanskog lidera Rugovu i srbijanskog premijera Živkovića.
Hoće li ovaj 62-godišnji španjolski socijalist postići isti učinak i u slovensko-hrvatskom slučaju te dovesti za pregovarački stol premijere i ministre dviju susjednih država, moglo bi se pokazati uskoro. Možda već za njegova najavljenog boravka u Zagrebu.
Druga tema kojom će se Solana baviti za posjeta Zagrebu tiče se suradnje s Međunarodnim tribunalom. Haag iznova postaje pitanje broj jedan u odnosima EU-a i Hrvatske. A da će EU početi stiskati, ako ni zbog čega drugog, a ono barem zbog rokova (redoviti godišnji izvještaj glavne tužiteljice Ministarskom vijeću, ali i pripremne radnje za otvaranje pregovora s Hrvatskom, predviđeno u rano proljeće iduće godine), upozorilo je gostovanje političkog savjetnika glavne tužiteljice kod Unijinih specijalista za Balkan (COWEB).
Osim prigovaranja da Hrvatska surađuje samo pod pritiskom što se transfera dokumenata tiče, rečeno je da Tribunal želi Gotovinu u Scheveningenu. Pritisak na Zagreb je koordiniran i narasta iz dana u dan do mjere da je sada već izvjesno da će se otvaranje pregovora s EU-om ipak morati zaraditi izručenjem bjegunca Haagu najkasnije do kraja ove godine. Gotovina je bio jedina tema neplaniranog susreta ministra vanjskih poslova RH i glavne tužiteljice, koja inače nije uopće bila impresionirana pokušajima hrvatske policije da pretrese mrežu bjegunčevih jataka. Zagreb može uvjeravati EU koliko god hoće, no uvijek će ostati nepromijenjena konstanta da sve države članice Unije kao i međunarodna zajednica vjeruju samo Carli del Ponte.
Šenol SELIMOVIĆ, Lada STIPIĆ-NISETEO