Iako se rast ino-duga usporava, on još uvijek premašuje razinu iz stand-by aranžmana te će pri dolasku u Hrvatsku Misija MMF-a posebno razmotriti problem zaduživanja poduzeća u inozemstvu

RIJEKA – Guverner HNB-a Željko Rohatinski izjavio je kako je u razgovorima hrvatske delegacije s predstavnicima MMF-a u Washingtonu iskazana ocjena da su izvršni kriteriji u monetarnoj sferi (neto domaća aktiva i neto inozemne pričuve) za devet mjeseci ove godine ostvareni te da se očekuje da će biti ostvareni i u prosincu. Osim toga, kazao je Rohatinski, MMF je upoznat sa stanjem hrvatskog vanjskog duga potkraj kolovoza koje je nešto više od limita utvrđenog u stand-by aranžmanu, ali je »bitno da se rast duga u sedmom i osmom mjesecu usporava«. Potkraj kolovoza vanjski dug Hrvatske bio je 21,5 milijarda eura ili otprilike 79 posto procijenjene vrijednosti BDP-a za ovu godinu. Prema stand-by aranžmanu cilj je bio stabilizirati vanjski dug Hrvatske na razini od 76 posto BDP-a. Rohatinski napominje da je cilj bio stabilizirati dug na razini iz petoga mjeseca, te da je, premda je on danas za približno 700 milijuna eura veći, važno da se njegov rast »bitno usporava«.

Na pitanje što na to kaže MMF, Rohatinski je odgovorio da »MMF nije pokazao posebnu zabrinutost stanjem duga upravo uvažavajući činjenicu da se usporava njegov rast«.

Jači pritisak MMF-a guverner očekuje za dva tjedna, kad Misija MMF-a dođe u Hrvatsku. Guverner je napomenuo kako je HNB poduzeo mjere za destimulaciju dodatnog zaduživanja banaka u inozemstvu, a da će HNB i Ministarstvo financija izvršiti supstituciju planiranog zaduženja na japanskom tržištu zaduživanjem u zemlji za koji iznos će se i smanjiti vanjski dug države. Dodao je da ostaje otvoreno pitanje zaduživanja poduzeća, ali da će to pitanje biti razmotreno s misijom MMF-a u listopadu.

– Ako se ocijeni da taj dio vanjskoga duga brzo raste, HNB će poduzeti mjere koje su kao mogućnost već najavljene, poručio je guverner. Riječ je naravno o kapitalnim restrikcijama kojima bi se sektoru poduzeća otežalo pribavljanje kapitala u inozemstvu.

Iz Ministarstva financija poručuju da su razgovori prošli u pozitivnom ozračju i međusobnom razumijevanju oko ciljeva stand-by aranžmana, a to su smanjenje deficita platne bilance i vanjskog duga, dok je ministar Šuker izjavio je kako Hrvatska ostvaruje kriterije proračunskog deficita iz stand by aranžmana, te da je hrvatsko izaslanstvo izvijestilo predstavnike MMF-a da će Hrvatska sve kriterije proračunskog deficita iz stand by aranžmana ispuniti, kako s prihodovne tako i rashodovne strane.

– Ekonomski kriteriji na kraju kolovoza ukazuju da će s krajem rujna kriteriji biti zadovoljeni, rekao je Šuker, dodajući da se deficit proračuna kreće u predviđenim granicama od 4,5 posto BDP-a. Prihodi su u odnosu na prošlu godinu veći za 6 posto, a rashodi su na godišnjoj razini od 74 posto što znači da se kreću u granicama planiranog. MMF je informiran da je cilj Hrvatske u 2005. proračunski deficit od 3,7 posto BDP-a, a misija MMF-a u Hrvatsku dolazi potkraj listopada kada će se nastaviti razgovori.

Na ino-financiranje korporativni je sektor sve više orijentiran s obzirom da je bankama otežano zaduživanje u inozemstvu, a s izvorima koje imaju – banke radije financiraju stanovništvo. Kapitalne restrikcije prema poduzećima dodatno bi aktualizirale problem gospodarskog rasta na koji se posebno usredotočila hrvatska oporba, prozivajući Vladu da se u nedostatku gospodarske strategije, olako odrekla rasta i razvoja. Usporenom državnom sektoru tako bi se mogao pridružiti i sektor poduzeća što bi se dodatno moglo odraziti na razinu investicija, s obzirom da su se one, na što se MMF posebno obrušava, financirale inozemnom, a ne domaćom akumulacijom.