Slobodna Dalmacija: 07. 10. 2004.

HOĆE LI NA TEMELJU PRCINE PRESUDE ODGOVARATI I BROJNI DRUGI DUŽNOSNICI

POVLAŠTENI KREDITI DIJELJENI I U SARAJEVU

Sarajevska županija je, kao i ministar obrane i Hercegovačka banka, odobravala kredite javnim radnicima, poslanicima, nositeljima zakonodavne vlasti i "zaslužnim" građanima Sarajeva. Maksimalan iznos kredita je iznosio 100 tisuća KM uz godišnju kamatu od 1 posto i rok otplate 25 godina. Prce je zbog takvih kredita osuđen, a ovi drugi se i ne spominju

SARAJEVO - Otkriva li nagodba bivšeg ministra obrane vojske F BiH Miroslava Prce s tužiteljstvom svu apsurdnost pravde u BiH? Podsjetimo, prema optužnici podignutoj pred Sudom BiH, u vrijeme Prcine uprave dodijeljivani su krediti, dakako od pomoći upućene iz Republike Hrvatske, u visini od 10 do 100 tisuća KM na trideset godina uz povoljnu kamantnu stopu u iznosu od jedan posto.

Činjenica je da oblik bankarstva i način poslovanja u Hercegovačkoj banci nije bio nikakav izuzetak u BiH. Naime, širom BiH banke su poslovale na sličan način, no niti jedna nije uništena tako brutalno kao Hercegovačka. Odgovor na pitanje postavljeno u uvodu može se dobiti usporedbom "lopovskih" kredita koje je davala Hercegovačka banka s "poštenim" kreditima koji su se dijelili širom Federacije, ali iz budžetskih sredstva, ili točnije novca poreznih obveznika, što je drastična razlika u odnosu na donirani novac.

Tako je sarajevski Kanton gotovo u isto vrijeme kada i Hercegovačka banka donio odluku kojom je propisao uvjete i kriterije za dodjelu kredita radi rješavanja stambenih potreba.

Na listi prioriteta našli su se javni radnici, poslanici, nositelji zakonodavne vlasti i "zaslužni" građani Sarajeva.

Maksimalan iznos kredita je iznosio 100 tisuća KM uz godišnju kamatu od 1 posto i rok otplate 25 godina. Ovu odluku je potpisao bivši član Predsjedništva BiH Beriz Belkić, u to vrijeme premijer Vlade kantona Sarajevo. Ne ulazimo u problematiku tko je u sarajevskom Kantonu dobio sve kredit.

Međutim, kada su u pitanju kriteriji po kojima je Hercegovačka banka dijelila kredite koje je ministar obrane Miroslav Prce potpisivao, oni su dijeljeni prema pravilniku o dodjeli stambenih kredita u MORHU, koji je doslovno bio prepisan za sastavnicu hrvatske komponente Vojske F BiH. Riječ je o pravilniku o dodjeli stambenih kredita od 24. lipnja 1996. godine prema kojemu su se krediti odobravali u rasponu od 75 do 300 tisuća kuna i više, s rokom otplate od 25 do 35 godina uz kamatnu stopu od jedan posto.

Također, Pravilnik o stambenom zbrinjavnju koji je donesen 09. srpnja 2001. godine i objavljen u Vojnom Vjesniku podrazumijeva više vrsta kredita za osobne potrebe djelatnih vojnih osoba i drugih namještenika u MORHU, te u posebnoj točki podrazumijeva način potpisivanja ugovora s nekom od poslovnih banka.

U konkretnom slučaju, kada je u pitanju HVO, riječ je o potpisanim ugovorima između profesionalnih pripadnika HVO-a i Ministarstva obrane Vojske F BiH.

Ministar obrane imao je obvezu riješiti stambeni problem djelatnih osoba. I dok je federalnim partnerima, u ovom slučaju Armiji BiH, ostalo na raspolaganju 10 do 15 tisuća vojnih stanova bivše JNA, HVO je raspolagao samo s 300 do 400 stambenih jednica.

Kako je većina pripadnika Armije BiH uz pomoć certifikata otkupila stanove čiji je iznos predstavljao deseti dio tržišne vrijednosti stana, slijedi logično i konkretno pitanje što je zapravo ekonomski opravdano, kredit iz donacije ili otkup stanova uz pomoć bezvrijednih certifikata?

Također, pred Sudom BiH odgovaraju samo Hrvati, a kredite su dijelili svi.

Zlatko TULIĆ