ZAGREB - Odbor za utvrđivanje kamatnih stopa na zatvorenoj sjednici u Ministarstvu financija usvojio je preporuke Vladi za donošenje uredbi o visini zatezne kamate i visini najviših dopuštenih ugovornih kamata. Odbor je preporučio Vladi da ograniči najviše ugovorne kamatne stope na 21 posto godišnje za fizičke osobe, te na 17 posto godišnje za pravne osobe. Visina zatezne kamate ostala bi nepromijenjena, bila bi jedinstvena za sve i iznosila bi 15 posto godišnje.

Odbor je na ranijim sjednicama raspravljao i o prijedlogu Ministarstva pravosuđa koje je Nacrtom prijedloga zakona o obveznim odnosima željelo najvišu ugovornu i zateznu kamatu za ugovore u kojima je barem jedna strana građanin ograničiti na 9,5 posto godišnje, odnosno na 12,5 posto kada su u pitanju tvrtke. No i Ministarstvo financija i Hrvatska narodna banka spomenuti prijedlog ocijenili su nerealnim, pogotovo stoga što je polazio od eskontne stope, odnosno utvrdio je najvišu ugovornu i zateznu kamatu u iznosu od pet postotnih bodova iznad eskontne stope HNB-a (4,5 posto). Bankari su žestokim lobiranjem uspjeli preokrenuti stvari u svoju korist, a posao im je bio olakšan i stoga što eskontna stopa u Hrvatskoj stvarno nema nikakve funkcije i ne odražava odnose na tržištu novca.

Ovakve preporuke Odbora znače da bi sve kamate ugovorene u iznosu većem od 21 posto godišnje trebalo proglasiti lihvarskima. Odbor se, dakle, nije priklonio prijedlogu dijela bankara da se utvrde najviše dopuštene kamate za pojedine bankarske proizvode, već je odabrao jednostavnije i transparentnije rješenje, Ono, međutim, također odgovara interesima banaka, budući da su kamatne stope vodećih banaka bitno niže od najviše predložene od 21 posto. Kod nekih kredita, poput stambenih, prosječne kamate su i tri puta niže.

Prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke, ugovorne kamate na najčešće kredite građanima - dopušteno prekoračenje po tekućem računu - prosječno iznose 14,34 posto. Prosječne kamate na kratkoročne kunske kredite stanovništvu iznose 12,58 posto, a na dugoročne 11,79 posto. Kamate na kratkoročne kredite građanima uz valutnu klauzulu iznose prosječno 8,55 posto, a na dugoročne 8,23 posto, pri čemu se stambeni krediti odobravaju uz prosječnu kamatu od 6,09 posto. Najskuplji krediti su gotovinski, no u pravilu, osim kod nekih manjih banaka, kamatne stope ne premašuju 20-ak posto i uklapaju se u spomenuti prijedlog Odbora, što znači da nakon donošenja spomenute uredbe neće doći do smanjivanja kamata, čemu su se neki ponadali.

Spomenuta preporuka odnosi se, kako nam je pojašnjeno, na nominalnu kamatnu stopu, a ne na efektivnu koja je uvijek nešto viša od nominalne zbog pojedinih naknada koje banke naplaćuju prilikom odobravanja i isplate kredita.