Dok se osuđenom kriminalcu sada može oduzeti imovina tek ako se na sudu dokaže da ju je stekao konkretnim kaznenim djelom, ubuduće će se mafijašima oduzimati i prije stečena imovina. Od tradicionalnog organiziranog kriminala danas je u Hrvatskoj prisutniji kriminal "bijelih ovratnika" kojemu je osnovna namjera ulaganje nezakonito stečenog kapitala u investicije koje mu osiguravaju stjecanje ekonomske i političke moći

Ta opasnost, naravno, nije mimoišla ni Hrvatsku, koja se u pogledu organiziranoga kriminala i korupcije već godinama svrstava u skupinu zemalja visokog sigurnosnog rizika. Iako do sada u nas nije provedeno relevantno istraživanje organiziranog kriminala, pa se stoga ocjena postojećeg stanja može dati jedino na temelju prikupljenih obavještajnih podataka i raščlambe podataka koje je prikupila policija u kriminalističkim obradama, te statističkim podacima o prijavljenim osobama Državnom odvjetništvu, posve je jasno da se organizirane kriminalne skupine bave ponajprije krijumčarenjem narkotika, oružja, ljudi, švercom visoko tarifnih proizvoda, iznudama, ucjenama, "reketom", korupcijom i prijetnjama, uključujući i ubojstva.

Osim navedenoga, kriminalne skupine nezakonito stečenu imovinu, odnosno novac sve više pokušavaju plasirati u atraktivne nekretnine i pojedine gospodarske djelatnosti, čime legaliziraju "prljavi novac" i dodatno ga oplođuju. Stoga se s priličnom sigurnošću može reći da je, od tradicionalnog organiziranog kriminala, danas u Hrvatskoj prisutniji kriminal "bijelih ovratnika" kojemu je osnovna namjera ulaganje nezakonito stečenog kapitala u investicije koje mu osiguravaju stjecanje ekonomske i političke moći.

Nove mjere iz Nacionalnog plana su podjednako usmjerene na prevenciju i edukaciju, te na represivne aktivnosti sustava. Što se tiče jačanja prevencije, prijeko je potrebno jačanje uloge kontrolnih i nadzornih mehanizama sustava. Prevencijom treba obuhvatiti proučavanje i identificiranje novih područja djelovanja organiziranog kriminala. Planom je predviđena i izrada procjene ugroženosti RH organiziranim kriminalom. Rok za izradu cjelovite procjene je 2006. godina, a za nju su zaduženi Državno odvjetništvo, USKOK, MUP i Ministarstvo financija.

Najvažnija i najefikasnija mjera za sprječavanje organiziranog kriminala zasigurno je privremeno oduzimanje ("zamrzavanje") i oduzimanje nezakonito stečene imovine. Ta je mjera trajna, za njezinu su provedbu zaduženi Ministarstvo unutarnjih poslova i Državno odvjetništvo, a da bi se mogla što uspješnije provoditi, nužne su izmjene odredbi Kaznenog zakona, odnosno ponajprije uvođenje instituta ekstenzivnog oduzimanja imovine.

Njima bi se pitanje oduzimanja nezakonito stečene imovine trebalo regulirati na način da više neće biti vremenskog ograničenja vezanog uz počinjenje konkretnog (ne)djela. A to znači da će se, ako se utvrdi da je vlasnik do nje došao nezakonito, moći oduzeti i prije stečena imovina. To će biti bitni pomaci jer se trenutačno, sukladno odredbama Kaznenog zakona, osuđenom kriminalcu može oduzeti imovina samo ako se na sudu dokaže da ju je stekao konkretnim kaznenim djelom.

U Planu se nadalje navodi da je nužan drukčiji pristup borbi protiv pranja novca i povezanih kaznenih djela, a on se postiže "uvođenjem modernih rješenja u hrvatsko zakonodavstvo, kao što su promjena tereta dokaza za porezna kaznena djela, koruptivna kaznena djela i pranje novca, uvođenje imovinskih kartica, ekstenzivna primjena oduzimanja protupravno stečene imovinske koristi, transparentni monitoring političkih i javnih osoba, revidiranje određenih odredbi poreznih zakona ..."

Najavljuju se i izmjene zakonskih propisa kojima bi se pripadnicima zločinačkih organizacija trebalo onemogućiti sudjelovanje u natječajima. To konkretno znači da će im, recimo, najavljenom izmjenom Zakona o javnoj nabavi zauvijek biti onemogućeno sudjelovanje u javnom natječaju. Nužno je uspostaviti i što bolju suradnju s drugim državama, pa je, među ostalim, u tijeku izrada novog zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći. Planom su predviđene i promjene propisa koji se odnose na Policiju i Državno odvjetništvo, odnosno USKOK, a kojima bi im se trebalo omogućiti da na temelju postignutih sporazuma, bez posebnih ograničenja, neposredno surađuju s drugim državama, posebno vezano uz provođenje zajedničke istrage.

Najkasnije do kraja iduće godine Hrvatska bi trebala dobiti bazu podataka o pripadnicima organiziranog kriminala koja bi bila dostupna svim tijelima koja sudjeluju u sprječavanju organiziranog kriminala. Prikupljeni i analizirani podaci, kako stoji u Planu, moraju biti promtno dostupni za potrebe istrage i sudbenog progona na nacionalnoj razini, ali i za razmjenu s drugim državama.

Prema podacima USKOK-a za kazneno djelo udruživanja za počinjenje kaznenoga djela iz članka 333. KZ-a (organiziranje i pripadnost grupi ili zločinačkoj organizaciji) u 2002. godini prijavljene su 244 osobe. Od toga je 48 prijavljeno kao organizatori grupe, 176 kao pripadnici grupe, a četiri osobe su bile prijavljene kao organizatori zločinačkih organizacija i 16 osoba kao pripadnici tih organizacija.

U 2003. godini USKOK-u je za isto kazneno djelo prijavljeno 229 osoba. Prijavljeno je 58 organizatora grupa, 168 članova grupa te dvije osobe kao organizatori zločinačkih organizacija.

Osim trgovanja narkoticima, za što nam podaci nisu dostupni, zločinačke organizirane skupine se najviše, do sad ih je pet otkriveno, bave ilegalnim prebacivanjem osoba preko granice. Krađom automobila su se bavile četiri, krivotvorenjem novca i vrijednosnih papira tri, a međunarodnom prostitucijom i ilegalnom trgovinom oružjem po dvije skupine. Ilegalnom trgovinom cigaretama, ilegalnim uvozom i krivotvorenjem i prijevarama bavile su se po dvije skupine, a jedna se organizirana skupina bavila krivotvorenjem dokumenata.