ZAGREB – Hrvatska vojska nema zalihe goriva, tenkovi su joj u prosjeku stari 35 godina, a borbena vozila zakoračila u treće desetljeće. Vojnici nemaju čak ni dovoljno maski za zaštitu od kemijskih i bioloških otrova, a MORH se razbacuje proračunskim novcem i za održavanje nepotrebnih zgrada lani je potrošio više od 12,5 milijuna kuna. U zrakoplovstvu je ispravno tek 30 posto letjelica, a nešto više od trećine brodovlja Hrvatske ratne mornarice može isploviti iz luka. Čak i kada se brodovi otisnu na pučinu, upitna im je učinkovitost budući da mogu tek prevoziti ljude i robu, položiti pokoju minu ili obaviti rutinsku ophodnju. Za ikakvu zahtjevniju zadaću, kao što je, primjerice, raketni udar, podmornička i protuminska borba, HRM nema potrebnu tehniku!

Rončević je to očito odlučio izreći javno u Hrvatskom saboru budući da se izvješće odnosi na ukupan obrambeni sustav zemlje, njegovo stanje u razdoblju od 2003. do početka travnja 2004., provođenje kadrovske politike i ukupno stanje u HV-u. U njemu se, uz ostalo, donosi procjena sigurnosnih izazova s kojima bi se Hrvatska mogla suočiti u budućnosti, a čitavi dokument izradio je Inspektorat Ministarstva obrane. Sudeći po sadržaju, vojni se inspektori očito nisu libili iznijeli frapantne podatke o sadašnjem stanju vojne tehnike.

Ono, međutim, što će gotovo sigurno izazvati pravu lavinu reakcija i što će vojni ministar vjerojatno posebno morati pojasniti saborskim zastupnicima jest ponajprije pitanje stanja skladišta u kojima se nalaze streljivo i druga ubojna sredstva.

Naime, u izvješću stoji kako HV danas raspolaže s velikim količinama ubojnih sredstava, od čega se većina namjerava uništiti ili prodati. Problem je što će Hrvatskoj da bi se riješila starog »baruta« trebati najmanje 10 godina, a Rončević će javnosti i zastupnicima morati objasniti i kolika je opasnost od sljedećeg: preostale količine perspektivnih zaliha streljiva, mina, raketa i drugih ubojnih sredstava na donjoj su granici pouzdanosti, upozorava se u Izvješću. Potom se navodi i najveće upozorenje, i to ne samo za saborske zastupnike, nego i sve u Hrvatskoj. »Skladišni prostori u kojima se čuvaju ubojita sredstva u najvećem dijelu ne zadovoljavaju potrebne standarde!«. Što to konkretno znači ministar će vjerojatno detaljnije objasniti već u četvrtak.

U Izvješću u kojem se po prvi put javno iznose procjene spremnosti obrambenog sustava posebno se kritizira nezadovoljavajuće stanje na području borbenih priprema. Napominje se kako Hrvatska nije donijela Plan obrane, premda je temeljni planski dokument, bez kojega obrambene pripreme ne mogu provoditi ni vojna ni civilna obrana. Javna »pljuska« upućena je državnoj upravi i drugim nositeljima obrambenih priprema koji se također prozivaju za inertnost.

Hrvatska nema još puno toga. Nije, primjerice, izradila »Procjenu opasnosti i plan djelovanja u slučaju katastrofa ili akcidenata s oružjem za masovno uništavanje«, a u dubokom zimskom snu godinama su mnogi nositelji obrambenog planiranja. Već više od 10 godina vojna pričuva nije se uvježbavala, a zadnji put postrojili su se prije pet, šest. Unatoč zakonskim obvezama, obrambene se pripreme godinama sustavno ne planiraju pa se i u Izvješću navodi da se stječe dojam sustavnog zanemarivanja i neodgovornosti u provođenju općeg javnog interesa. Zbog svega toga predlaže se hitna promjena odnosa prema ukupnom obrambenom planiranju, a MORH već ima spreman elaborat o koncipiranju novog pristupa.

Upozorava se kako je Hrvatska u zadnjih 13 godina previše vremena potrošila na preustroj i proces smanjena broja osoblja. Usporedo se nije vodilo dovoljno računa o obvezama koje bi imala tijela državne uprave, te poduzeća koja su u međuvremenu privatizirana, a nove vlasnike nitko nije upozorio na obveze u dijelu obrambenog sustava. Vladina radna skupina i zbog te činjenice predlaže promjenu ukupnog koncepta privatizacije, pri čemu bi se naglasak ovaj put doista stavio na punu zaštitu nacionalnih obrambenih i sigurnosnih interesa.

Javnost i saborski zastupnici u Izvješću se upozoravaju na neke potpuno nove sigurnosne izazove koji potencijalno stoje pred Hrvatskom. Procjenjuje se da je sigurnost naše zemlje i dalje prvenstveno povezana sa zbivanjima u okruženju. Upozorava zatim da u našem susjedstvu i dalje vrebaju potencijalni izvori nestabilnosti jer neke zemlje još uvijek ne provode reforme po standardima NATO-a i Europske unije, u koje je Hrvatska davno zakoračila.

Od novih sigurnosnih izazova, na prvom su mjestu opasnosti od organiziranog kriminala, terorizma, nezakonitog šverca ili trgovine ljudima. Za utjehu, u dokumentu se posebno navodi kako Hrvatska danas nije suočena s ikakvim oblikom moguće oružane agresije, no potencijalni, uglavnom netradicionalni oblici ugroze su tu.

Niti jedna zemlja iz našeg okruženja ne predstavlja nam izravnu sigurnosnu prijetnju, prosuđuje se da je ukupna situacija na jugoistoku Europe stabilizirana, ali i još jednom naglašava kako je hrvatski obrambeni sustav pao na niske grane. Usprkos brojnim teškoćama, uglavnom zahvaljujući dodatnim naporima ljudi, postojeća borbena spremnost Hrvatske vojske ipak osigurava ispunjenje zadaće koje su propisane strategijskim dokumentima iz područja obrane i nacionalne sigurnosti. Tako, međutim, očito još dugo neće ići. U Izvješću se upozorava kako ljudi više neće moći krpati propuste zastarjele tehnike, a opremanje HV-a ne odvija se dinamikom koja bi osigurala pravovremenu modernizaciju.