Proizvodnja mlijeka u Hrvatskoj godinama se odvija na vrlo velikom broju proizvodnih jedinica. Do prije nekoliko desetljeća bilo ih je do stotinu tisuća. Bile su to pretežito staje s jednom do dvije krave, a malobrojne su brojile desetke grla. Danas je mliječnih proizvodnih jedinica znatno manje. Onih koje isporučuju mlijeko mljekarama, prema podacima Središnjeg laboratorija za ispitivanje mlijeka, u Hrvatskoj je oko 55.000. U usporedbi s nekim europskim zemljama, čini se da ih je dovoljno, čak i previše. Doista bi se tako moglo i tvrditi samo kad bi naše farme muznih krava bile približno jednake europskima, barem po brojnosti grla u njima.

Iako proizvodnja mlijeka u Hrvatskoj posljednjih godina bilježi stalan porast, ona ipak još uvijek ni približno ne zadovoljava naše potrebe koje su znatno veće od 450 milijuna litara, koliko prosječno godišnje otkupe sve mljekare u Hrvatskoj. Valja reći i to kako na desetke milijuna litara mlijeka zbog nemogućnosti prodaje ili niskih cijena ostaje neotkupljeno. Stoga je Hrvatska određene količine mlijeka prisiljena uvoziti, a prema podacima iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva svake godine u prosjeku uvezemo oko 100 milijuna litara.

Velik broj proizvodnih jedinica te niska razina proizvodnje ne osiguravaju uvjete za dostatnu proizvodnju mlijeka. Osim toga, mini farme kakve su naše, gdje je se ostvaruje vrla mala proizvodnost i po grlu i po farmi, ne mogu na otvorenom tržištu postići razinu konkurentnosti u usporedbi s EU-om pa ni s pojedinim zemljama koje još nisu u EU-u. Pri tome ne bi se smjelo zanemariti ni činjenicu da je u zemljama Europske unije uveden sustav ograničenja ukupne proizvodnje mlijeka, tzv. kvote. One će, kako ističu u resornom ministarstvu, domaću mljekarsku proizvodnju dovesti u posebno težak položaj, jer nakon ulaska u EU, neće moći rasti iznad kvote koja će biti određene tijekom pregovora s Europskom komisijom. S obzirom na to da se kvote dodjeljuju na osnovi proizvodnje iz godine koja prethodi ulasku u EU, a pod pretpostavkom da bi Hrvatska mogla postati punopravna članica EU-a 2008., za razvoj govedarskih farmi, odnosno povećanje prozvodnje mlijeka preostale bi još samo tri godine.

Radi se, znači, o vrlo kratkom razdoblju u kojem će mnogo toga u mljekarstvu trebati uraditi. Najvažnije će biti, ako ne dosegnuti europski prosjek od tridesetak muznih krava po farmi, onda se barem tom prosjeku približiti. Zbog toga je Ministarstvo poljoprivrede prije nekoliko mjeseci donijelo, a Vlada prihvatila, Program razvitka govedarske proizvodnje, a u sklopu njega i mljekarstva. Program je upravo pred operativnim ostvarenjem (njegova će realizacija započeti do kraja godine), a njime je predviđena izgradanja 1200 novih i adaptiranje 6000 postojećih farmi za proizvodnju mlijeka.

Sve te nove i adaptirane farme u cijelosti će udovoljavati propisima EU-a, a to će se tražiti i od postojećih oko 55.000 uglavnom malih prozvođača. U postupku je harmonizacija propisa, pa tako i u odnosu na veterinarsko-zdravstvene uvjete. Što se tiče kakvoće mlijeka, ispitivanje se u nas već obavlja u moderno uređenom laboratoriju, i to prema najvišim svjetskim standardima (ISO 17025), a oni u cijelosti udvoljavaju uvjetima EU-a.

Sigurno je da će mnoge farme, jer sve postavljene zahtjeve neće moći ispuniti, i prije EU-a biti prisiljene obustaviti proizvodnju. Istu sudbinu doživjet će prije ili poslije i mnoge koje traženim uvjetima udovolje. Naime, većina malih farmi ulaskom Hrvatske u EU sigurno neće biti konkurentna kao proizvodne jedinice i dugoročno nemaju perspektivu. Po nekim procjenama od sadašnjih nešto više od 50 tisuća proizvođača opstat će ih samo oko 50 posto. A bolji poznavatelji prilika u mljekarstvu tvrde da će ih ostati najviše 20.000. I to onih koji će povećati broj muznih krava i proizvodnost, poboljšati kvalitetu mlijeka i moći stalno ulagati u modernizaciju...