Glasnogovornik u Ministarstvu vanjskih poslova Dobroslav Silobrčić izjavio je da je to »tehnički dokument i da se podrazumijeva da Republika Hrvatska, kao zemlja kandidat, slijedi politiku EU-a«

Glasnogovornik u hrvatskom ministarstvu vanjskih poslova Dobroslav Silobrčić izjavio je da je to »tehnički dokument i da se podrazumijeva da Republika Hrvatska, kao zemlja kandidat, slijedi politiku EU-a«.

Ta odluka Vijeća Europske unije ponovno u prvi plan stavlja još uvijek neriješen slučaj Gotovina, mjesec dana prije nego što će Glavna Tužiteljica Haaškoga suda Carla del Ponte pred Vijećem sigurnosti izvjestiti surađuje li Hrvatska u potpunosti s Haaškim sudom ili je ta suradnja nedovoljna. Unutar Europske unije naslužbeno se navodi kako je Hrvatska u posljednje vrijeme smanjila aktivnosti u potrazi za odbjeglim generalom, pa ako se takva tvrdnja pokaže točnom Hrvatska bi mogla u Bruxellesu imati problema s određivanjem datuma za početak pregovora o punopravnom članstvu. Dosljedna primjena EU mjere za zamrzavanje imovine Haaškoga bjegunca mogla bi službenom Zagrebu dati dodatni argument da u potpunosti surađuje s Haaškim sudom, smatraju diplomati. Mjeru kojom se zamrzava imovina Haaških bjegunaca pozdravili su svi, a izvjestitelj Europskog parlamenta za Hrvatsku Hans Swoboda mjeru EU -a Vjesniku je komentirao vrlo kratko; napokon, rekao je Swoboda. U četvrtak navečer veleposlanici nekoliko ključnih EU zemalja Vjesniku su kazali kako nema nikakve dvojbe oko potrebe potpune suradnje s Haaškim sudom, ali uz jasna pravila. Hrvatska je već jednom dobila ocjenu da u potpunosti surađuje s Haaškim sudom, a ako se uspostavi da je tu obvezu u posljednje vrijeme zanemarivala, mora se požuriti, izjavio je veleposlanik jedne važne EU članice. Predstavnici EU zemalja čije je stajalište izražavano snažno poput britanskoga kazali su Vjesniku da bi hrvatski premijer Sanader morao biti puno jasniji u pitanju Gotovinina uhićenja.

U odluci Vijeća EU-a stoji da je donesena »kako bi se dopunile mjere preporučene u rezoluciji 1503 Vijeća sigurnosti UN-a od 28. kolovoza 2003. protiv pojedinaca, skupina ili organizacija koje pomažu optuženicima koji su još na slobodii i uzimajući u obzir da se u Rezoluciji traži od svih država da intenziviraju suradnju s ICTY-jem, posebice u pogledu Radovana Karadžića, Ratka Mladića i Ante Gotovine «.