Naš list došao je u posjed pravne ekspertize tajnog ugovora s Deutsche Telekomom od 17. listopada 2001. godine iz kojeg se vidi koja su to posebna prava zagarantirana HT-u u zamjenu za 500 milijuna eura koliko je DT platio za 16 posto dionica koje su mu osigurale većinsko vlasništvo. Ovo je prvi put da u hrvatsku javnost izlaze detalji iz ugovora koji se od svih vlasti čuva kao najstroža državna tajna.

Dosad se samo naslućivalo što je to naš državni vrh ustupio Nijemcima u zamjenu za kratkoročno popunjavanje proračunskih rupa. A ustupilo se izuzetno mnogo već samom činjenicom da je HT-u produžen monopol u fiksnoj telefoniji, koja još uvijek čini 60 posto prihoda ove kompanije, do kraja 2004. godine. Tragično je što se iz dokumenata do kojih je došao naš list jasno vidi da su neka druga posebna prava HT-u zajamčena još pune dvije godine, kao što je to slučaj kod treće generacije mobilne telefonije – UMTS-u.

Naši dobro upućeni izvori kažu kako se u resornom Ministarstvu ne žele ponovno naći u situaciji da državi prijeti plaćanje penala. To se desilo početkom rujna kada je bivše Vijeće za telekomunikacije i Ministarstvo išlo s hitnom izmjenom natječaja za trećeg operatera samo da se Nijemcima ne bi dalo povoda da zatraže obeštećenje od države. I to zato jer nitko nije obratio pozornost na ono što piše u tajnom ugovoru, najviše pomoćnica ministra za poštu i telekomunikacije Tatjana Holjevac kod koje je, navodno, cijelo vrijeme bio taj ugovor.

Iz pravne ekspertize tajnog ugovora Republike Hrvatske i DT-a može se zaključiti kako je rok za obradu bio jako kratak jer u analizi nisu obuhvaćeni pravilnici koje je ministar Božidar Kalmeta donio u travnju ove godine, na koje je Deutsche Telekom u svom pismu također skrenuo pozornost hrvatskoj Vladi. Čini se da bi i oko već donesenih akata država mogla imati pravnih problema s DT-om.

Takozvanim »Okvirnim ugovorom« između Republike Hrvatske i DT-a – za kojeg pravni stručnjaci kažu da, istina, ne priječi suvereno pravo hrvatske države da slobodno donosi propise, ali da je odredbe iz Okvirnog ugovora nemoguće pobijati – hrvatska se država obvezala da će do 31. prosinca 2005. godine svakom novom operateru u nepokretnoj mreži nametnuti obvezu minimalnog ulaganja u iznosu od 50 milijuna eura. Ako već s krajem ove godine istječe i zadnji monopol HT-u na nepokretnu telefonsku mrežu, ovom obvezom osigurano je da ulazak konkurencije bude što teži.

U pravnoj analizi ukazuje se i kako će u slučaju da Agencija za telekomunikacije odbije dati suglasnost na izmjenu HT-ove tarife kojom bi se povećale cijene zbog primjene odredbi iz prijedloga Pravilnika o telekomunikacijskim uslugama država morati HT-u nadoknaditi štetu. Nijemcima se, naime, u tajnom ugovoru zagarantiralo kako će do 17. listopada 2005. HT imati pravo na polugodišnji rebalans tarifa u iznosu do 50 posto povećanja dopuštenog režimom kontrole tarife u skladu s Dodatkom 2. Ugovora o fiksnoj koncesiji.

I dok je ministar Božidar Kalmeta još prije pola godine pompozno najavio Pravilnik o telekomunikacijskim uslugama kao nešto što će korisnicima osigurati da plaćaju samo impulse koje su uistinu i potrošili, stvarnost se pokazuje bitno drukčija. U analizi tajnog ugovora u dijelu u kojem se obrađuju posebna prava HT-a u fiksnoj telefoniji, zaključno se konstatira i umiruje ljude u Ministarstvu kako predložene odredbe tog Pravilnika ne ograničavaju HT da poveća cijene (?!).

»Okvirnim ugovorom« koji je potpisala bivša Vlada, odnosno njezin potpredsjednik Goran Granić, Nijemcima su obećana posebna prava i u UMTS mreži, čiju je koncesiju HT ovih dana i dobio. HT-u je tako još prije tri godine zagarantiran privilegirani položaj u samom postupku dodjele UMTS koncesije. Štoviše, hrvatska država u tajnom se ugovoru obvezala da može dodijeliti, ne računajući HT-ovu, najviše četiri UMTS koncesije, od kojih posljednja može biti dodijeljena najranije nakon četiri godine od početka prve UMTS usluge u Hrvatskoj. Ova obveza o najviše četiri koncesije vremenski uopće nije ograničena. Zagarantiralo se i da će HT i VIPnet imati jednaki tretman kod određivanja cijene, uvjeta i postupka dodjele koncesije te da HT nema obvezu nacionalnog roaminga (povezivanja mreža) za 2G-3G ili 3G-3G mreže.

– Obveza je hrvatske države da HT-u nadoknadi štetu ako bi bio donesen propis koji bi bio suprotan načelima UMTS koja su određena Okvirnim ugovorom i pretočena u propis Pravilnikom o koncesijama za obavljanje djelatnosti u javnim telekomunikacijama, upozoravaju pravnici Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka. Podsjetimo, tim je starim pravilnikom, koji je prestao važiti u travnju kad je ministar Kalmeta donio novi, bilo regulirano da koncesionari u sustavu pokretne mreže druge generacije (GSM, DCS-1800) i u sustavu pokretne mreže treće generacije (UMTS) nisu obvezni međusobno ostvariti nacionalno povezivanje (roaming). Novim pravilnikom ministar Kalmeta HT-u i VIPnetu nametnuo je obvezu davanja nacionalnog roaminga u GSM i UMTS mreži da bi se, nakon pisma Deutsche Telekoma premijeru Sanaderu, izbrisao dio koji se odnosio na obvezu HT-a i VIPneta da daju nacionalni roaming u UMTS mreži. Nacionalni roaming izuzetno je važan element kod ulaska novog operatera u mobilnoj telefoniji. Nakon što vlastitom mrežom pokrije jednu petinu stanovništva, novi koncesionar imao bi pravo zatražiti komercijalni pristup mrežama HT-a i VIP-a i na taj način pokriti signalom cijeli teritorij Hrvatske.