Vjesnik: 28. 10. 2004.
Reforma pravosuđa i približavanje EU pružaju veću sigurnost ulagačima
Najviše pozornosti investitora trenutačno privlači privatizacijski proces u Srbiji / U fond umirovljenika ući će i za
sad nedefinirani postotak dionica Ine i T-HT-aDUBROVNIK - Drugog, završnog dana Euromoneyeve međunarodne konferencije o ulaganjima u zemlje jugoistočne Europe istaknut je značaj reforme pravosuđa za privlačenje većih inozemnih investicija. Među petstotinjak sudionika prevladava mišljenje kako će ekonomska, politička pa i sigurnosna situacija u Europi biti puno bolja kada zemlje članice Europske unije prihvate činjenicu da je ulaganje u tranzicijske, odnosno zemlje jugoistočne Europe zapravo ulaganje u vla
stiti razvoj.U tom smjeru ide i razmjena mišljenja o privatizacijskim procesima, posebice u regiji u kojoj se nalaze nekadašnje članice bivše Jugoslavije među kojima zbog skore privatizacije čak tisuću državnih tvrtki najviše pozornosti privlači Srbija.
Srbija je po nekim mišljenjima u tom procesu »naučila« lekciju iz Hrvatske te je u privatizaciju državnih tvrtki odlučila krenuti ne samo kada su potpuno završeni ratni sukobi u regiji, već kada se u njoj samoj stvorila kakva-takva politička stabilnost. Time će nastojati izbjeći mogućnosti zloporabe u privatizacijskom procesu, a državnim tvrtkama osigurati veću cijenu i bolje uvjete prodaje.
Preporuke koje ne samo Hrvatskoj već i drugim tranzicijskim zemljama dolaze od najuglednijih poslovnih ljudi Europe odnose se ponajviše na sigurnost uloženog kapitala koja se može povećati jedino reformom pravosuđa i izjednačavanjem pravosudnih standarda s onima u EU. Strah od nesigurnosti za ulaganja u zemlje jugoistočne Europe sve je manji, no i dalje postoje određene bojazni, posebice za one zemlje koje su tek na početku procesa približavanja EU i demokratizacije društva.
U srijedu se moglo čuti i da Hrvatska unatoč nekim političkim problemima gospodarski sigurno ide prema razvijenom dijelu Europe, no brzina njezina razvoja uvelike će ovisiti o spremnosti i umješnosti Vlade da obuzda javnu potrošnju. U tom kontekstu u Cavtatu se komentira i dolazak predstavnika MMF-a u Zagreb koji bi svojim savjetima trebali pomoći Vladi u izradi »štedljivog« proračuna za sljedeću godinu. Vlada je navodno prihvatila i prije odbačenu mogućnost da u umirovljenički fond uđu i dionice T-HT-a te Ine, a o kojem se postotku radi još uvijek nije poznato.
Anton Hauswitschka