Slobodna Dalmcija: 08. 11. 2004.

RAZGOVOR - MARIJAN MLINARIĆ, MINISTAR UNUTARNJIH POSLOVA

OD GOTOVINE NI TRAGA U HRVATSKOJ

Provjeravamo svaku informaciju u vezi s generalom Gotovinom. Niti jednom provjerom nismo utvrdili da je Gotovina makar i jednu minutu boravio u Hrvatskoj, otkad tragamo za njim. A nije bio ni u Brelima kako je to kazala Carla del Ponte...

Piše: Igor DOŠEN

Slučaj Gotovina", povećanje broja kaznenih djela iz godine u godinu, masovne smjene u policijskim upravama (koje su, kako se može čuti, "zahvatile" i neke vrlo sposobne policijske službenike)... izazivaju veliku pozornost hrvatske javnosti. Zbog svega toga se intervju s ministrom unutarnjih poslova dr. Marijanom Mlinarićem "prirodno nameće".

- Što je uzrok učestalim kadrovskim promjenama u policijskim upravama: želja za odlučnijim suprotstavljanjem "nabujalom" kriminalu ili se radi o političkoj pozadini?

— Ministar imenuje načelnike policijskih uprava isključivo prema njihovim sposobnostima, rezultatima rada i stručnoj spremi. Dalje, pravo je svakog načelnika, koji odgovara za rezultate rada u policijskoj upravi, da bira ekipu s kojom će raditi. Ovdje moram istaknuti kako je od 1999. godine, kada je bilo zabilježeno 58 tisuća kaznenih djela, njihov broj u konstantnom porastu, pa ih je 2003. godine bilo evidentirano čak 80 tisuća. U siječnju ove godine je, pak, zabilježen porast broja kaznenih djela od čak 20 posto u odnosu na isti mjesec lani. No, taj trend je od svibnja u velikoj mjeri zaustavljen, pa je, recimo, u rujnu zabilježeno povećanje broja kaznenih djela od 8,7 posto u odnosu na deveti mjesec 2003. Smatramo da su tome, između, ostalog, pridonijele i kadrovske promjene u policiji.

Smjene u policiji

Najbrojnije su smjene zabilježene u Policijskoj upravi zagrebačkoj. Zar je tu zaista najgora situacija?

- U PU zagrebačkoj, koja je i najveća u Hrvatskoj, zabilježen je najmanji pad broja kaznenih djela, tako da su promjene bile nužne.

I nakon svih tih promjena stanje se na zagrebačkom području, očito, nije poboljšalo. Nedavno se, tako, u jednom danu dogodilo sedam razbojstava, 33 provalne krađe, veći broj krađa osobnih vozila...

- Ukupan broj kaznenih djela se, ipak, smanjuje. U jednom danu se, istina, može dogoditi više kaznenih djela, no zato ih je drugih dana znatno manje. Mi neke stvari možemo prevenirati, neke ne. Građani moraju i sami poduzeti zaštitne mjere. Vlasnici mjenjačnica, kladionica moraju osigurati potrebne mjere zaštite, a ne, praktično, nuditi kriminalcima "novce na pladnju".

U nekim kuloarima se može čuti kako iza "čistki" u PU zagrebačkoj, zapravo, stoji zamjenik ravnatelja policije Jakob Bukvić, nekadašnji načelnik te policijske uprave, te kako je sadašnji načelnik u kumovskim odnosima s Bukvićem. Kako to komentirate?

- Mene ne zanimaju kuloarske priče, niti ako je, na primjer, neko nekome držao dijete na oltaru, već samo rezultati rada. A već sam rekao koji su razlozi promjena.

Ima i onih koji ističu da iza navedenih promjena zapravo stoji "čišćenje kadrova Hrvoja Petrača" u zagrebačkoj policiji.

- U PU zagrebačkoj nema "kadrova Hrvoja Petrača".

Neki mediji su spekulirali kako, zapravo, "iz pozadine" Ministarstvom unutarnjih poslova upravlja Ivan Jarnjak. Možete li to prokomentirati?

- To je, naravno, netočno. Gospodin Jarnjak nema nikave veze s odlukama i postupcima koje provodi Ministarstvo unutarnjih poslova, kojim isključivo upravljaju ministar i njemu podređeni suradnici.

Kanaderi za požare

Kakva je situacija u vatrogastvu? Naime, nerijetko su i pripadnici Javnih vatrogasnih postrojbi govorili o lošem stanju, neadekvatnoj opremljenosti, izloženosti ljudstva pogibelji...

Ove je godine, uz povoljnije vremenske prilike, broj požara znatno smanjen zahvaljujući i nizu preventivnih mjera svih odgovornih osoba i službi. Prošlogodišnja "maksima" odgovornih je, inače, bila da požar treba dostići određene razmjere kako bi se krenulo u gašenje kanaderima. Mi smo išli drugim pristupom - da se kanaderi šalju na gašenje svih požara, kako bi ih se ugasilo u samom začetku. Ukupan broj požara u Hrvatskoj u prvih devet mjeseci je smanjen za 47,3 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Izgorjelo je gotovo devet puta manje površine nego prošle godine, a materijalna šteta za, recimo, šumske požare iznosi oko 65 milijuna kuna, za razliku od lanjskih 1.657.000.000 kuna.

Koliko je naša policija, uopće, u stanju odgovoriti europskim standardima?

— Prema tvrdnjama mnogih upravo je u našem ministarstvu najviše učinjeno u približavanju europskim standardima. Unutarnjom raspodjelom ćemo, inače, morati povećati broj graničnih policajaca (već ove godine za 500), a u Upravi za granicu Ravnateljstva policije ustrojit ćemo mobilnu jedinicu za provedbu nadzora državne granice. Prema odluci Vlade u MUP-u je osnovan Odjel za europske integracije i mirovne misije, te Odjel za zaštitu diplomatskih misija i konzularnih ureda. Što se tiče policijske suradnje sa susjednim zemljama - ona će se odvijati preko časnika za vezu, kako bi se promptno razmijenile informacije o određenim kriminalnim skupinama ili pojedincima.

Koliko će ta sredstava iz proračuna zatražiti za iduću godinu?

— O tome sada ne mogu govoriti. Proračun će, vjerojatno, biti veći za tri do četiri posto nego lani, a MUP će, kao i druga ministarstva "dopasti" sredstva "prema mogućnostima, a ne željama".

Slučaj Gotovina je naš "vrući kesten" u odnosima s međunarodnom zajednicom. U inozemstvu, očito, ne vjeruju u našu iskrenu želju za uhićenjem odbjegloga generala, a u tome, svakako, prednjači haaška tužiteljica Carla del Ponte. Je li potraga za odbjeglim generalom iskrena ili se radi o "mazanju očiju" domaće i međunarodne javnosti?

— Policija provjerava svaku informaciju koju dobiva od bilo koga u vezi s generalom Gotovinom, no to su najčešće informacije od problematičnih ljudi koji se žele eksponirati. Niti jednom provjerom nije se utvrdilo da je Gotovina makar i jednu minutu boravio u Hrvatskoj, otkad tragamo za njim. On također nije bio u Brelima, kako je to tvrdila Carla del Ponte.

Otpušteni policajci

Koliko je bivših prosvjednika na Markovu trgu (otpuštenih policajaca) vraćeno u policiju i jesu li vratili otpremnine koje su bili dobili zbog otkaza? Koliko je MUP do sada isplatio novca po tužbama policijskih službenika zbog neisplaćenoga prekovremenog rada?

- Dvadesetak bivših prosvjednika se vratilo na posao. Oni nisu vratili otpremnine koje su bili dobili, jer bi toliki novac sada morali dobiti kao odštetu za vrijeme kada nisu radili, pa se MUP nagodio s njima. Isplata za prekovremeni rad policijskim službenicima je, inače, zaustavljena još 2001. godine, pa su oštećeni djelatnici podnijeli tužbe. Po pravomoćnim je presudama tijekom prošle i ove godine tužiteljima već isplaćeno oko 120 milijuna kuna, što je iznimno veliki teret za MUP-ov proračun.

Nedavno je dovršena kriminalistička obrada nad službenikom PU koprivničko-križevačke, osumnjičenim za primanje mita. Protiv bivših načelnika Odjela gospodarskog kriminaliteta PU zagrebačke Bože Vučkovića i Zorana Košutića se vodi istraga, također, zbog primanja mita. Koliko je ta pošast prisutna u policijskim redovima?

- Ja sam se zauzeo da se razriješi slučaj Vučkovića i Košutića, nakon što je spis o tome godinu dana "ležao" u ladici. Inače se ne može govoriti o "pošasti primanja mita", već o pojedinačnim slučajevima. U MUP-u se kroz sustav kontrole poduzimaju potrebne mjere i radnje na otkrivanju nezakonitosti u policijskim redovima. Prošle je godine, inače, zaprimljeno 2376 predstavki o navodnim nepravilnostima, a u 298 slučajeva je utvrđena potpuna ili djelomična utemeljenost predstavke. Provedeni su stegovni postupci protiv djelatnika osumnjičenih za povredu službene dužnosti, a podnijeto je i 66 kaznanih prijava, od čega osam zbog primanja mita, a dvije zbog odavanja službene tajne.

U javnosti se nerijetko može čuti o sveprisutnom kriminalu u sportu. Jedno je vrijeme policija intenzivno "češljala" (prije svega) nogometne klubove. Jesu li otkrivene nezakonitosti?

— Nakon provjere poslovanja podnijete su kaznene prijave protiv određenih osoba iz nogometnih klubova Hajduk, Osijek i Rijeka, dok je u vezi s nepravilnosti otkrivenih u NK Dinamo podnijeto posebno izvješće. Policija je, dakle, u navedenim slučajevima odradila svoj posao, a ostalo je na Državnom odvjetništvu. U nekim klubovima, pak, policijski izvidi još uvijek traju.

Vesna Karuza dobila zaštitu

Štiti li policija Gotovininu djecu od mogućih otmičara, nakon što je, navodno (prema pisanju jednog tjednika) u šestom mjesecu pokušana njihova otmica?

— Dunja Gotovina nije tražila zaštitu za dijete, smatrajući kako to nije potrebno, dok je Vesna Karuza zatražila zaštitu djeteta i to se provodi.

Ima li u policiji "krtica" koje opstruiraju potragu za Gotovinom?

— Smatram da nitko u policiji ne opstruira potragu za Gotovinom, a svaka eventualna sumnja o tome detaljno će se provjeriti.

Na cestama manje mrtvih

Oko novog Zakona o sigurnosti prometa na cestama se digla velika "halabuka", posebno u vezi s točkom koja "govori" o "dopuštenih" 0,0 promila alkohola u krvi vozača. Jesu li u pravu kritičari, ili zakonodavac koji je donio ovu najnepopularniju mjeru iz zakona?

- Navest ću statističke podatke koji u potpunosti opravdavaju donošenje novog zakona: u prvih šest mjeseci ove godine broj smrtno stradalih na hrvatskim cestama je bio povećan za 43 u odnosu na prvu polovicu lanjske godine, no, u srpnju, kada se počelo govoriti o donošenju novog zakona, taj izrazito negativan trend je bio zaustavljen, pa je za gotovo polovicu bilo manje smrtno stradalih nego godinu prije u sedmom mjesecu. Tijekom srpnja, kolovoza i rujna je bilo 86 mrtvih manje nego u istom tromjesječju prethodne godine. Tome je, svakako, pridonijela najava novog Zakona o sigurnosti cestovnog prometa, kao i njegova primjena od 20. kolovoza. Od tog datuma pa do 31. listopada dogodilo se ukupno 10.512 prometnih nesreća, što je gotovo upola manje u odnosu na isto razdoblje lani, kada je bilo zabilježeno čak 20.165 prometnih nesreća. Ukupno su, u spomenutom razdoblju ove godine u prometnim nesrećama nastradale 4122 osobe (108 smrtno, te 800 teže i 3214 lakše ozlijeđene), dok je u prošlogodišnjem razdoblju od 20. kolovoza do konca listopada nastradalih bilo znatno više - 6168 (154 poginula, 1105 teže i 4909 lakše ozlijeđenih).

Ima i onih koji smatraju da je novi zakon, zapravo, donesen radi "punjenja državnog proračuna"?

Zakon nije rađen radi punjenja državnog proračuna (od naplaćenih kazni), već isključivo radi sigurnosti sudionika u prometu. Određenu štetu, istina, trpe vinogradari i podrumari, no zato je porasla potrošnja sokova i kave. Šalu na stranu, nitko ne brani ljudima pijenje alkohola, ali nek ga piju dok ne voze. I u Mađarskoj je, recimo, na snazi zakon koji "govori" o 0,0 promila alkohola u krvi vozača pa nemaju gubitke u turizmu, niti je zabilježen pad u potrošnji alkohola.