Novi list: 13. 11. 2004.

DOK JE BIO VELEPOSLANIK HRVATSKE U WASHINGTONU, AKTUALNI INO-MINISTAR BIO JE I ČLAN NADZORNOG ODBORA PLIVE

Žužulu za »nadzor« Plive isplaćena 381 tisuća kuna

Tadašnji veleposlanik u Washingtonu tri i pol godine primao je naknadu kao član Nadzornog odbora Plive u iznosu od dvije i pol prosječne plaće u kompaniji

ZAGREB – Ministar vanjskih poslova Miomir Žužul u svojoj je službenoj biografiji na internet stranicama Vlade osim ordenja i priznanja, titula i objavljenih knjiga istaknuo i to da je bio član Nadzornog odbora farmaceutske kompanije Plive. Žužula je u Nadzorni odbor Plive, zajedno s Borislavom Škegrom, 8. prosinca 1995. godine delegirala tadašnja Vlada u ime države kao većinskog vlasnika Plive.

Ipak, Žužulovo članstvo u Nadzornom odboru svrstano je među uspjehe njegove profesionalne karijere, zajedno s primjerice podatkom da je bio šef Katedre za dječju psihologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, te direktor za Europu konzultantske kuće Livingston/Moffett.

Još zanimljivija stvar od toga da se čisto politička misija članstva u nekom nadzornom odboru proglasi profesionalnom karijerom je i to što je Žužul u vrijeme dok je nadzirao poslovanje Plive bio i veleposlanik Hrvatske u Sjedinjenim Američkim Državama i predsjednik Odbora za vanjsku politiku i međunarodne odnose Predsjedničkog vijeća Republike Hrvatske.

Sve u skladu sa zakonom

Uz napomenu da je Žužula u Nadzorni odbor Plive imenovala država, iz Plive ističu da njemu u obavljanju posla nije smetala činjenica što nije bio u Zagrebu, odnosno što je bio u Washingtonu, jer su brojni članovi Nadzornog odbora Plive u prošlosti, a i danas smješteni izvan Hrvatske.

Ipak, u najmanju je ruku čudno, iako je imenovanje u skladu sa zakonom, da je država u Nadzorni odbor jedne od najvećih domaćih kompanija, koja je sljedeće godine i privatizirana, imenovala čovjeka kojeg se upravo spremala poslati na jedno od najvažnijih veleposlaničkih mjesta.

No, bilo kako bilo Žužul je, vjerojatno kao jedan od rijetkih veleposlanika-nadzornika, u Plivi ostao do smjene Nadzornog odbora u lipnju 1999. godine, makar je Pliva već 1996. godine privatizirana na burzi. No, u Plivi objašnjavaju da nije čudno što je država zadržala dva člana, jer je bila pojedinačno najveći vlasnik, a EBRD je primjerice s udjelom od tek deset posto imao jednog predstavnika.

Za svoje nadziranje na daljinu Žužul je dobivao i mjesečnu naknadu, pa je u 41 mjesec, uz redovitu veleposlaničku plaću, dobio ukupno 381 tisuću kuna, što je u to vrijeme bilo otprilike sto tisuća njemačkih maraka. Naime, njemu je kao članu nadzornog odbora pripadala mjesečna naknada jednaka, kako su nam objasnili iz Plive, »umnošku prosječne neto plaće isplaćene u proteklom mjesecu i koeficijenta 2,5«. To znači da je Žužul tri i pol godine svaki mjesec kao naknadu dobivao 2,5 prosječne plaće u Plivi, koja je naravno i u to vrijeme imala plaće znatno iznad hrvatskog prosjeka.

Dobro dođe uz plaću

Tako je primjerice prva i najniža Žužulova naknada za siječanj 1996. godine bila 7.490 kuna. Isti je mjesec u Plivi prosječna isplaćena plaća bila 2.996 kuna. U tom poratnom vremenu radnici su u Hrvatskoj, prema statističkim podacima, radili za prosječnu plaću od 1.886 kuna. To je bilo četiri puta manje od onoga što je Žužul, uz svoju ambasadorsku plaću, dobio kao član Nadzornog odbora Plive. Isti se omjer zadržao i kroz sve četiri godine. Posljednja naknada za članstvo u Nadzornom odboru, za svibanj 1999. godine, bila je gotovo 13,5 tisuća kuna. Taj mjesec u Hrvatskoj se radilo za prosječnu plaću od tri tisuće kuna, a sretnici su u Plivi u prosjeku dobivali 5.350 kuna.

Tako je Žužul u tri i pol godine za članstvo u Nadzornom odboru Plive, pored plaće koju je dobivao od države dobio oko sto tisuća maraka, a u Hrvatskoj su radnici, radeći pet dana u tjednu po najmanje osam sati dnevno, u istom razdoblju zaradili četiri puta manje, odnosno 96 tisuća kuna, odnosno oko 25 tisuća maraka. Pliva je svojim radnicima u prosjeku isplatila 152 tisuće kuna za 41 mjesec rada.

Pliva HDZ-u uplatila 300 tisuća

U vrijeme kad je Žužul nadzirao poslovanje Plive ta se tvrtka oglašavala u Glasniku HDZ-a. Naime, kad se doznalo da je Pliva 1997. godine, u razdoblju prije predsjedničkih izbora i izbora za Županijski dom uplatila 300 tisuća kuna na račun HDZ-a iz te su kompanije objasnili da su tim novcima samo platili oglašavanje u Glasniku HDZ-a. Zanimljivo bi bilo vidjeti je li taj posao i »nadzornik« Žužul smatrao pametnom poslovnom odlukom.

Jagoda MARIĆ