ZAGREB – Krajem lipnja istekao je osmogodišnji mandat pučkom pravobranitelju Anti Klariću, a 30. ovog mjeseca istječe i madat zamjenicima pučkog pravobranitelja Marti Vidaković Mukić, Željku Thuru i Branku Tinodiju. Ako do kraja mjeseca ne bude izabran novi čelni čovjek ili njegovi zamjenici insititucija Pučkog pravobranitelja više ne bi mogla djelovati.

Od Klarićevog odlaska u lipnju, Ured pučkog pravobranitelja mogao je raditi zahvaljući trojici zamjenika, a kada odu i oni u Uredu će ostati samo činovnici na koje se ne mogu prebaciti ovlasti Pučkog pravobranitelja u zaštiti građana čija prava krše tijela državne uprave. Prije isteka Klarićevog mandata Odbor za izbor i imenovanja uputio je javni poziv da se istaknuti pravnici s 15 godina staža u struci, poznati u javnosti kao zaštitnici ljudskih prava kandidiraju za tu dužnost. Javila su se četiri kandidata: Klarić, Vidaković Mukić, Thur, i Nikola Muslin, viši pravni savjetnik u ministarstvu gospodarstva.

Zakonom su propisani samo uvjeti za to mjesto, ali ne i postupak izbora. U tom se slučaju primjenjuje saborski Poslovnik po kojem kandidate za sve saborske dužnosti predlaže Odbor za izbor i imenovanja. Odbor nije bio obvezan uputi javni poziv za kandidiranje.

Ako u Klubu zastupnika HDZ-a ne bude postignut dogovor da netko od četiri kandidata bude budući Pučki pravobranitelj, jer su njihovi glasovi odlučujući za izbor, u oporbi predviđaju dva moguća ishoda. S obzirom na to da je upućen javni poziv, koji je neobvezujući, može se dogoditi da ga Odbor ponišiti i raspiše novi. Moguće je i da predloži za tu dužnost osobu koja se nije odazvala na javni poziv, za što nema formalne zakonske zapreke, i da istodobno do kraja mjeseca pronađe i predloži kandidate za tri zamjenička mjesta. Takav izbor »nabrzaka« ne bi bio nezakonit, ali bi bio neodostojan i značaja i ugleda koji u javnosti uživa ta instutucija, i to najviše zahvaljući dosadašnjem Pučkom pravobranitelju Anti Klariću. Tek izborom Ante Klarića 1996. godine, iako je zakonski regulirana još 1992., ta je institucija počela štititi prava građana. Klarićevim radom nije bio zadovoljan ni HDZ, dok je imao većinu u Saboru, iako je Klarić potekao ih HDZ-a, a oštre zmjerke na njegov račun stizale su i iz SDP-ovih redova za vrijeme koalicijske vlasti. Zbog njegova ugleda u najširoj javnosti, ipak se nikad nisu usudili u Saboru odbiti godišnje izvješće o radu Pučkog pravobranitelja. Jedino što mogu je ne izabrati ga ponovno.