Hrvatska ima razmjerno nizak broj tužbi po stanovniku, drži Bruno Schönfelder s Ekonomskog fakulteta u Freibergu / Privatni sektor u Hrvatskoj za istraživanja i razvoj godišnje izdvaja samo 0,43 posto BDP-a, ističe Jadranka Švarc (EIZ)

ZAGREB - Dvodnevna Konferencija zagrebačkog Ekonomskog instituta povodom 65. godišnjice osnutka okupila je niz ekonomista iz Hrvatske i inozemstva - sveučilišnih profesora te stručnjaka iz ekonomskih instituta, središnjih banaka i privatnog sektora, a gotovo 30 izlaganja pokriva teme od inovacija do problema približavanja EU.

Ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Branko Vukelić istaknuo je važnost suradnje Vlade i ekonomista, napomenuvši kako je ministarstvo rada s ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa potpisalo Sporazum o suradnji u usklađivanju obrazovne politike s gospodarskim potrebama Hrvatske. Govoreći o Vladinoj gospodarskoj politici, Vukelić je kazao kako prijedlog proračuna za sljedeću godinu i projekcije proračuna za 2006. i 2007. odražavaju gospodarsku politiku koja podrazumijeva prilagodbu zakonodavstvu EU i povećanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva.

Bruno Schönfelder s Ekonomskog fakulteta u Freibergu, koji je govorio o problemima pravosuđa u tranzicijskim zemljama, upozorio je kako je modificiranje zakonodavstva svakih nekoliko godina još jedan od čimbenika koji doprinose neučinkovitosti pravosuđa, jer povećavaju »pravnu neizvjesnost«. Govoreći o najvećem problemu hrvatskog pravosuđa - velikom broju neriješenih predmeta - kazao je kako Hrvatska ima razmjerno nizak broj tužbi po stanovniku te je upozorio kako se velik dio predmeta može rješavati izvansudskim nagodbama.

Kako je napomenuo Schönfelder, pozivajući se na nobelovca Friedricha von Hayeka, predvidljivo pravosuđe najvažniji je čimbenik koji je pridonio gospodarskom uspjehu Zapada. Pritom je istaknuo kako istraživanja temeljena na usporedbi zemalja prema broju odvjetnika po stanovniku pokazuju obrnut razmjer sa stopom rasta BDP-a, što naizgled upućuje da Hayek nije u pravu, kazao je Schönfelder, Upozorio je da veliki broj odvjetnika ne upućuje na razvijeni pravosudni sustav već na visoku razinu neizvjesnosti.

Jelena Budak s Ekonomskog instituta predstavila je svoje istraživanje o korupciji u tranzicijskim zemljama, koje je pokazalo kako - suprotno situaciji u razvijenim zemljama - »velika vlada« (razmjerno visoka potrošnja vlade kao postotak BDP-a) znači i veći stupanj korupcije. Istraživanje je donijelo i neke predvidljivije zaključke: razina korupcije pada s rastom BDP-a po stanovniku, te u zemljama koje provode sveobuhvatnu reformu, a ne pojedinačne reforme.

O zabrinjavajućem zaostajanju Hrvatske za razvijenim zemljama na području istraživanja i razvoja govorila je Jadranka Švarc, s Ekonomskog instituta, koja je navela kako privatni sektor u Hrvatskoj za to godišnje izdvaja 0,43 posto BDP-a, u usporedbi s više od jedan posto u razvijenim zemljama, 1,5 posto BDP-a u Sloveniji ili 0,68 posto u Mađarskoj. Iako su ukupna ulaganja u R&D u Hrvatskoj razmjerno povoljna, posebno zabrinjava omjer ulaganja: javni sektor ulaže 56 posto ukupnog iznosa (u razvijenim zemljama to je 37 posto), i zapošljava 83 posto istraživača (35 posto u razvijenim zemljama). Problem je i slaba suradnja javnih instituta i sveučilišta s privatnim sektorom: u Hrvatskoj trenutačno oko deset posto prihoda znanstvenih instituta i šest posto prihoda sveučilišta dolazi od naručenih istraživanja za privatni sektor. Krajem 1980-ih ti su segmenti prihoda dosezali 30, odnosno 23 posto.