Dobivanje kandidature za članstvo u EU najveći je vanjskopolitički uspjeh Sanaderova tima / Zbog slučaja Gotovina Vlada bi se mogla naći pred zatvorenim vratima Bruxellesa, što bi imalo dalekosežne posljedice za njezin rejting, pa i opstojnost / Početak financijskog obeštećenja umirovljenika, brža obnova kuća za povratnike iz Srbije, te dobri odnosi s drugim nacionalnim manjinama obilježili su prvu godinu rada Sanaderova vlade

Tankom pobjedom na izborima 23. studenoga 2003. i sklapanjem koalicijskih dogovora sa širokim krugom partnera, od jednozastupničkog DC-a do Pupovčevih reformiranih Srba, Sanaderov je HDZ, uoči Božića 2003., formirao Vladu. Njezinu su prvu godinu obilježili brojni usponi i padovi, skandali i uspjesi od kojih će se, kao što je uvijek u politici, najdulje pamtiti oni najnegativniji.

U komentarima prve godine rada vlastite vlade, premijer Ivo Sanader i drugi ministri spremno ističu vanjskopolitičke uspjehe te pozitivne pomake u gospodarstvu. Svakako, dobivanje kandidature za članstvo u Europskoj uniji najveći je vanjskopolitički uspjeh Sanaderova vladajuća tima. Korak dalje - dobivanje datuma početka pregovora - upitan je nakon govora Carle del Ponte u Vijeću sigurnosti. Zbog slučaja Gotovina Vlada bi se mogla naći pred zatvorenim vratima Bruxellesa, što bi imalo dalekosežne posljedice za njezin rejting, pa i opstojnost.

Uz eurointegracije, glavna vanjskopolitička ofenziva bila je usmjerena na odnose u regiji. U prvoj godini mandata, sa Slovenijom su eskalirali sukobi u Savudrijskog vali koji će se početi rješavati tek kad novi slovenski premijer Janez Janša preuzme vođenje alpske državice. Odnosi sa Srbijom i Crnom Gorom, nakon Sanaderova posjeta Beogradu, opterećeni su neočekivanim incidentima, no službeni Beograd prvi put o HDZ-ovoj vladi govori pozitivnim tonovima.

Na unutarnjoj sceni se pokazalo da Sanader vlada odlučno, te da uspijeva održati dogovore s koalicijskim partnerima od kojih su, svakako, najzahtjevniji umirovljenici i Pupovčevi Srbi. Početak financijskog obeštećenja umirovljenika, brža obnova kuća za povratnike iz Srbije, te dobri odnosi s drugim nacionalnim manjinama obilježili su prvu godinu rada Sanaderova vlade. Osim sa srpskom manjinom, Vlada je poštovala dogovore s talijanskom manjinom o uvođenju dvojezičnih osobnih dokumenata na razini cijele zemlje, te sporazum sa Strankom demokratske akcije o davanju državljanstava Bošnjacima koji žive u pograničnom području.

Dobri odnosi s opozicijskim Istarskim demokratskim saborom, koji obnaša vlast u Istarskoj županiji, također su neočekivani pa je Jakovčićeva stranka nedavno imala problema u dokazivanju oporbenog statusa.

Zapravo, promjena odnosa HDZ-a prema manjinama i znatno pažljivija politika prema socijalno ugroženim slojevima, braniteljima i ženskim pravima pokazali su novi senzibilitet vlade koji dio političke javnosti nije očekivao. Kandidiranje Jadranke Kosor, potpredsjednice Vlade, za predsjednicu Republike, može se sagledavati kao nastavak takve »mekše« politike HDZ-a.

U gospodarskoj politici Vlada se poziva na nekoliko statističkih uspjeha. Prema podacima HNB-a, smanjen je vanjski dug za stotinu milijuna dolara. Cjelokupni državni dug iznosi vrtoglavih 24 milijarde dolara. Broj nezaposlenih je u rujnu ove godine pao ispod 300 tisuća, da bi se u listopadu opet vratio iznad te granice. Vlada iznosi da je za njezina mandata došlo do povećanja izvoza po stopi od 15 posto, dok je uvoz porastao sedam posto. Rast industrijske proizvodnje je 3,7 posto. Državni deficit smanjen je sa 6,3 na 4,5 posto, a sljedeće bi godine trebao iznositi 3,7 posto. Turistička sezona je, prema službenim podacima, bila najbolja u prošlih 15 godina.

Dio se ekonomskih analitičara slaže da je Vlada postigla izvjesne, skromne, gospodarske pomake, no oni neće biti nešto po čemu će se pamtiti prva godina mandata Ive Sanadera. U najširoj javnosti ona će se pamtiti po aferama ministra Miomira Žužula, skandalu u Protuobavještajnoj agenciji, te novom zakonu o prometu, koji je nepopularnom odredbom »nula promila« privremeno snizio rejting vladajuće stranke.