Vlada najavljuje Europskoj komisiji u svom Predpristupnom ekonomskom programu kako će »nastavak reforme dugoročno ići u pravcu podizanja dobne granice, te izjednačavanja dobne granice za žene i muškarce

Najavila je to Vlada Europskoj komisiji u jednom od svojih najvažnijih dokumenata – jučer usvojenom Pretpristupnom ekonomskom programu (PEP). Dokument je to u kojem Vlada iznosi najvažnije reformske planove za sljedeće tri godine, pa tako i one iz mirovinskog sustava. Vlada ističe da će do 2008. godine završiti podizanje dobnih granica za odlazak u starosnu mirovinu i to na 65 godina za muškarce, odnosno na 60 godina za žene. No, Vlada najavljuje kako će »nastavak reforme dugoročno ići u pravcu podizanja dobne granice, te eventualnog izjednačavanja dobne granice za žene i muškarce s obzirom na produženje životnog vijeka«. Povećanje dobne granice spominjalo se i u vrijeme ministra Davorka Vidovića, kada se govorilo o granici od 67 godina ili čak 70. Na koliko će biti podignuta ta dobna granica nije precizno rečeno, ali današnji mladi ljudi koji imaju sreće pa se zaposle u 25. godini još će dobrano, primjerice, 2045. godine, biti radna snaga.

No, ne prijete oštrije mjere samo budućim umirovljenicima koji se možda još školuju, najave iz PEP-a odnose se i na današnje umirovljenike. Naime, Vlada kaže da usklađivanje mirovina prema rastu plaća, što su ga dogovorili premijer Ivo Sanader i predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika Vladimir Jordan, narušava održivost sustava. Radi toga je, navodi se u PEP-u, potrebno pod hitno izmijeniti način usklađivanja mirovina vraćanjem na staru »švicarsku formulu« ili iznalaženjem nove formule koja će omogućiti »ponovnu uspostavu fiskalne održivosti sustava«.

Promjene Vlada najavljuje i u čitavom sustavu socijalne skrbi u koji spadaju i mirovine, gdje će doći do postavljanja novih kriterija za ostvarivanje prava na pomoć i skrb. No, Vlada pojašnjava da taj sustav ima značajnu ulogu u suzbijanju siromaštva i ublažavanju njegovih posljedica. Naime, bez socijalnih transfera i mirovina čak 40 posto građana Hrvatske ušlo bi u rizik siromaštva, što je oko 1,7 milijuna stanovnika Hrvatske. Uz socijalne transfere i mirovine ta je brojka dvostruko manja, odnosno iznosi oko 800 tisuća kuna.