Zaustavljanje rasta vanjskog duga na uštrb povećanja unutarnjeg duga je zapravo i smisao stand-by aranžmana Hrvatske i MMF-a. Za sada takav obrat može imati većinom samo pozitivne konotacije kao što su smanjivanje osjetljivosti zemlje na eksterne rizike, osnaživanje tržišta kapitala i "pomaganje" drugom stupu mirovinskog osiguranja. Cijena koju plaćamo za ostvarivanje tog cilja za sada je jedino to što su krediti i državne obveznice skuplji na domaćem tržištu nego u inozemstvu, prokomentirao je Željko Lovrinčević, ekonomist s Ekonomskog instituta, činjenicu da je vanjski dug, izražen u eurima, manji u devetome mjesecu ove godine, ali da je istodobno unutarnji dug povećan za šest milijardi kuna.

Državni dug raste svake godine onoliko koliko iznosi deficit državnog proračuna, plus razlika u kamatama između kredita i obveznica koji dolaze na naplatu i kredita i obveznica koji se uzimaju za njihovu otplatu. Lovrinčević nam je kazao kako za sada ne može biti većih makro ni mikroekonomskih poremećaja zbog toga što se deficit i dug počinju više financirati iz domaćih izvora. "Problem bi nastao jedino ako bi deficit i u idućim godinama bio visok i ako bi se financirao iz domaćih izvora, jer bi tada na tržištu nedostajalo novca za kreditiranje drugih potraživanja, najvjerojatnije za malo gospodarstvo. Ali to je scenarij koji za sada baš i nije na vidiku, jer iduće godine potreba za zaduživanjem neće biti velika kao ove godine, i to zbog prihoda od privatizacije i zbog manjih tranši duga koje dolaze na naplatu. Osim toga, Hrvatska bi za nekoliko godina trebala usvojiti euro, a to onda i dileme oko vanjskog ili unutarnjeg zaduživanja čini besmislenim. Naravno, osim u slučaju ako netko pogrešno misli da će domaće banke imati benevolentniji odnos u naplaćivanju dugova prema državi nego banke u inozemstvu", rekao nam je Lovrinčević.

Komentirajući ponovne naznake rasta unutarnje nelikvidnosti zbog kašnjenja države u plaćanju svojih obveza, Lovrinčević je ustvrdio kako još ne postoje neke eksplicitnije potvrde većih problema. "No, jednako tako iz više izvora se može saznati kako država sve više kasni s plaćanjem, a osim zdravstva i građevinarstva radi se o tome, na primjer, da država kasni s plaćanjem poticaja za novo zapošljavanje poduzetnicima ili stipendija. Možemo se samo nadati da se taj trend ponovnog rasta nelikvidnosti iniciranog neodgovornošću države neće nastaviti, jer bi to donijelo velike probleme gospodarstvu", istaknuo je Željko Lovrinčević.

Frenki LAUŠIĆ