Vjesnik: 09. 12. 2004.

Ovrha i nad cijelom plaćom, a naplata duga do 1000 kuna odmah

U ovršne postupke uveli bi se javni bilježnici koji bi donosili rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, a to su vrlo često razni neplaćeni računi za komunalne usluge / Pri Hrvatskoj gospodarskoj komori vodio bi se registar nekretnina pod ovrhom i pokretnina vrednijih od 50.000 kuna, a otvorile bi se i posebne trgovine za prodaju zaplijenjenih predmeta

ZAGREB – Vjerojatno sljedeći tjedan, na Vladi će se naći izmjene Ovršnog zakona, kojima bi se osigurala veća zaštita vjerovnika i ubrzale ovrhe kojih je na sudovima neriješeno oko 750.000. S izmjenama se još čeka jer je ministar financija Ivan Šuker zatražio da se sve uskladi sa Zakonom o platnom prometu.

Predviđa se da će se dužnicima ubuduće moći plijeniti cijela plaća, a ne samo trećina, kao dosad. Ovrhe bi se mogle provoditi po ovršenikovim kunskim i deviznim računima kod svih banaka. S obzirom na to da sudska praksa pokazuje da su pljenidbe pokretnina neuspješne, zaplijenjene stvari sada bi se izuzimale iz posjeda ovršenika.

U zagrebačkom Općinskom sudu kažu da se ovrhe pokretnina sada mogu nabrojiti na prste jedne ruke jer, primjerice, zaplijenjene automobile dužnici i dalje voze, a televizore gledaju jer se te stvari ne mogu oduzeti. Prema novom, zaplijenjena vozila prodavala bi se na javnoj dražbi na kojoj bi se moglo sudjelovati i anonimno, kako bi se izbjegli sukobi kupca s ovršenikom.

Pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) vodio bi se registar nekretnina pod ovrhom i pokretnina vrednijih od 50.000 kuna. Otvorile bi se i posebne trgovine u kojima bi se prodavali zaplijenjeni predmeti.

Postrožuju se i odredbe o dražbi nekretnina, koje bi se mogle prodavati i za trećinu vrijednosti, a ne više za polovinu. Provodile bi se tri dražbe, na prvoj se nekretnina ne bi mogla prodati ispod tri četvrtine vrijednosti, na drugoj ispod polovine, a na trećoj bi se mogle prodavati i za trećinu vrijednosti. Otvorila bi se i mogućnost iseljenja ovršenika i prije prodaje nekretnine, kako bi se prodaja ubrzala.

U ovršne postupke uveli bi se javni bilježnici, koji bi donosili rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, a to su vrlo često razni neplaćeni računi za komunalne usluge. Primjerice, u Zagrebu se oko 60 posto ovrha odnosi se na neplaćanje računa za struju, plin, pričuvu. Tu bi moglo biti dosta posla za notare jer se samo u Zagrebu godišnje zaprimi oko 100.000 ovršnih predmeta zbog nepodmirenih komunalnih dugovanja.

Takvim dužnicima mogla bi kost zapeti u grlu jer se predlaže da bi se sva dugovanja niža od 1000 kuna za fizičke osobe i 5000 kuna za pravne morala podmiriti odmah, jer ne bi bila dopuštena žalba na rješenje o ovrsi.

Veće obveze kod ovrhe dobila bi razna državna tijela. Primjerice, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) bi na zahtjev osobe koja tvrdi da namjerava pokrenuti ovrhu trebao dati podatke o tome je li potencijalni ovršenik u radnom odnosu odnosno prima li mirovinu ili neku drugu stalnu naknadu, MUP bi morao reći je li neka osoba vlasnik motornog vozila i dati sve podatke o tome, od marke, modela, godine proizvodnje vozila, a Fina bi davala podatke o računima tvrtki ovršenika. Pritom, HZMO, MUP i Fina ne bi smjeli obavijestiti ovršenika jesu li traženi podaci o njegovoj imovini.

Biljana Bašić