SAVJET Bilo bi najbolje za premijera Sanadera da prije Europskog vijeća 17. prosinca energično reagira i konkretnim potezom pokaže kako mu je prije stalo do prava svakoga građanina nego do zaštite svojih stranačkih dužnosnika - poručuje europski veleposlanik čija će zemlja odigrati važnu ulogu u odlučivanju o datumu početka pregovora za članstvo u Europskoj uniji

Obavještajnu aferu koja potresa Hrvatsku zbog kršenja ljudskih prava novinara od strane tajne službe vrlo pozorno prate OESS, delegacija Europske komisije u Zagrebu, ali i svi diplomati zemalja članica EU-a akreditiranih u Republici Hrvatskoj - kazao je Slobodnoj Dalmaciji jedan europski veleposlanik koji je želio ostati neimenovan. Isti izvor tvrdi da je ova afera neočekivana, ali vrlo indikativna kriza koju prolazi aktualna državna vlast.

- Kada javnost, mediji, pa čak i parlamentarno tijelo zaduženo za ljudska prava na tako jedinstven način osude kršenje ljudskih prava i prava na privatnost građaninu od strane tako delikatnih institucija države kao što su tajne službe, to zasigurno može utjecati na percepciju Bruxellesa da je Hrvatska opet posustala u ispunjavanju kopenhaških političkih kriterija.

Jer, ispunjavanje političkih kriterija za ulazak u EU nije samo suradnja s Haaškim sudom i slučaj generala Ante Gotovine kao što je rašireno mišljenje u Hrvatskoj, nego se ti kriteriji prije svega odnose na opći razvoj demokracije, ljudskih i manjinskih prava, civilnoga društva i pravne države - upozorava ovaj EU-diplomat te dodaje da mu osobno nije jasno trenutačno držanje premijera Ive Sanadera koji je do ovoga slučaja pokazivao beskompromisan stav glede zadovoljenja kopenhaških kriterija te se i sam na njih često pozivao.

- Ta izvješća, dakako, neće izravno utjecati na donošenje odluke o početku pregovora o članstvu Hrvatske u EU-u koje se očekuje 17. prosinca na Vijeću ministara Europske unije, ali mogu, uz pitanje suradnje s Haagom, proizvesti negativan sinergijski učinak. Bilo bi najbolje za premijera Sanadera da prije Europskoga vijeća 17. prosinca energično otkloni tu sjenu koja je pala na sliku o demokraciji i ljudskim pravima u Hrvatskoj te da nekim konkretnim potezom pokaže kako mu je prije stalo do prava svakoga građanina zemlje nego do zaštite svojih stranačkih dužnosnika - poručuje ovaj diplomat.

- Ispunjavanje političkih kriterija Bruxelles ne prati samo do objavljivanja avisa ili samo do odluke o početku pregovora. Sve do samog ulaska u punopravno članstvo EU-a Hrvatska će morati u svakodnevnom životu pokazivati da je zemlja zrele demokracije - kaže izvor Slobodne. Zato, politika toplo-hladno, odnosno igranje s jakim potezima uoči važnih odluka Bruxellesa pa uspavljivanje nakon tih odluka neće stvoriti dobru percepciju o istinskoj zauzetosti vaše vlade da hrvatsko društvo uzdignu na razinu EU-standarda. Pa i kada Hrvatska dobije datum početka pregovora, što onda!? Neće se time ostvariti sva jamstva, niti će Hrvatska nakon toga moći prestati ispunjavati kriterije - kaže veleposlanik.

Svoje tvrdnje ovaj je diplomat ilustrirao stanjem u kojem se Hrvatska nalazila uoči dobivanja avisa Europske komisije u travnju. Iako je hrvatska Vlada ispunila upitnik EK odgovorivši na nekoliko tisuća pitanja, pa čak i ona dodatna pitanja koja su uslijedila, sve do posljednjeg dana iz Bruxellesa su u Zagreb i dalje pristizali novi i novi upiti ovisno o trenutačnim promjenama situacije, pa i u vezi s tada aktualnim događanjima na političkoj sceni Hrvatske.

Tako je, primjerice, Europska komisija od hrvatske Vlade naknadno tražila da se izjasni o nekim problemima nacionalnih manjina, o izborima za vijeća nacionalnih manjina, o (ne)potpisivanju sporazuma o sukcesiji bivše SFRJ, pa o uvrštenju zapovjedne odgovornosti u nacionalno zakonodavstvo, itd. Sve su to bila ad hoc pitanja koja su se ticala trenutačnih problema na hrvatskoj političkoj sceni. Da ne spominjemo izvješće Carle del Ponte koje je tada bilo presudno za pozitivan avis, a koje je tužiteljica dala Bruxellesu u pet do dvanaest kada su sve stranice avisa, osim te "haaške", već bile napisane i čekale objavljivanje.

- Da je ova ružna obavještajna afera buknula u travnju, dakle prije donošenja avisa, budite uvjereni da bi premijer Sanader već prvi dan smijenio ravnatelja tajne službe jer bi znao da ne može očekivati pozitivan avis s takvom mrljom na slici demokracije i ljudskih prava. Ali, ponavljam, u Europsku uniju se ne ulazi dizanjem i spuštanjem kriterija prema potrebama dnevne politike - poručuje europski diplomat, koji na koncu ipak izražava uvjerenje da je u Hrvatskoj demokracija zauzela uzlazni trend i da zahvaljujući prije svega sve snažnijem civilnom društvu zemlja ide nepovratno prema europskoj demokraciji.