MINISTAR VANJSKIH POSLOVA MIOMIR ŽUŽUL JUČER RAZGOVARAO S POVJERENIKOM EUROPSKE UNIJE ZA PROŠIRENJE OLLIJEM REHNOM

Neslužbeno se tumači da je formulacija o »mogućim datumima« povoljnija za Hrvatsku jer se smatra da zapravo znači da će datum biti određen. No, s druge strane, članice Unije se očito još uvijek nisu suglasile oko toga trebaju li pregovori početi u ožujku ili travnju, ali navodno se – osim ta dva moguća datuma – druge mogućnosti ne razmatraju. Isto tako, neki izvori tvrde i da se očekuje da će tekst odluke o Hrvatskoj, koji će biti prihvaćen na summitu, sadržavati upozorenje da pregovori u svakom trenutku mogu biti prekinuti, ako suradnja s Haškim sudom ne bude zadovoljavajuća.

Žužul je pak jučer ustvrdio da »postoji čvrsto uvjerenje kod nas i kod Europske komisije da će Europsko vijeće odrediti datum za početak pristupnih pregovora”. No, državni se vrh očito već pomirio s uvjetovanim datumom jer ministar na pitanje hoće li Hrvatska biti zadovoljna takvim razvojem događaja odgovara da je »svaki datum uvjetovan bez obzira kako je tekst formuliran, jer sljedeći korak za početak pregovora jest da Europsko vijeće mora jednoglasno prihvatiti platformu za pregovore«. Ipak, vjeruje da uvjetovanje »ne bi trebalo prevladati nad pozitivnim razvojem događaja«.

U razgovoru s povjerenikom Rehnom dotaknut je i slučaj odbjeglog generala Ante Gotovine. Na pitanje priprema li Vlada neku gestu vezanu uz taj slučaj, Žužul je kazao da će »napraviti ne samo gestu nego i konkretne korake«. Pojasnio je da je u promemoriji nedavno upućenoj zemljama članicama, kao i u pismu premijera Sanadera premijerima država članica EU jasno naznačeno što je Vlada spremna učiniti i što će učiniti. No, koji su to konkretni koraci, Žužul ipak nije želio otkriti.

Inače, medijski izvještaji sve više navode da će odluku o datumu donijeti sami šefovi država i vlada na summitu 17. prosinca. »Glas Amerike« pak, pozivajući se na diplomatski izvor, izvješćuje da je na ovotjednom sastanku stalnih predstavnika zemalja članica jedna država članica, koja »nije velika država«, sugerirala malu izmjenu u tekstu dokumenta o Hrvatskoj. Radi se o tome da bi se rečenica »ukoliko suradnja bude potvrđena« zamijenila formulacijom »sve dok Vijeće ne odluči drugačije«.

Velika Britanija i Njemačka u svađi su oko određivanja datuma početka pregovora Hrvatske s Europskom unijom: dok Njemačka želi određivanje datuma i tvrdi da politika širenja EU-a ne smije biti talac glavne haške tužiteljice, London pak predvodi skupinu koja se protivi datumu pregovora sve dok general Gotovina ne bude izručen Haškom sudu. Tvrdi to londonski list »The Guardian« navodeći da je britanski ministar za Europu Denis MacShane u srijedu u Berlinu o tome razgovarao s njemačkim dužnosnicima. »Vode se razgovori, a uvjeti Suda trebaju biti dio njihovog ishoda. Mi to ne možemo zanemariti«, prenosi list MacShaneove riječi. U člansku je povučena paralela i s 1991. godinom kada je Njemačka uspješno isposlovala priznanje Hrvatske unatoč »ogorčenom britanskom protivljenju«.

Irena FRLAN, Hina