BRUXELLES/ZAGREB - Prema prijedlogu zaključaka što bi ih 17. prosinca trebalo usvojiti Europsko vijeće, a koje je u ponedjeljak razmatralo Ministarsko vijeće (ministri vanjskih poslova zemalja članica EU-a), odluka o datumu početka pregovora s Hrvatskom neće ostati bez spominjanja Haaga, pod čime se dakako implicitno misli na slučaj Gotovina. Jučerašnji je ministarski skup predstavljao zadnju instanciju prije sastanka EU-lidera na summitu 17. prosinca kada će se donijeti konačna odluka. No EU-ministri vanjskih poslova prepustili su konačnu riječ Europskome vijeću s time da su se složili kako datum pregovora o članstvu Hrvatske treba vezati uz "potvrdu pune suradnje s Haaškim tribunalom".

Naime, još je 29. studenoga ove godine nizozemsko Predsjedništvo EU-a izradilo prijedloge zaključaka EU-summita koji će se održati u Bruxellesu 16. i 17. prosinca. U tom draftu zaključaka, u tri se točke spominje i Hrvatska.

Prvo, Europsko vijeće pozdravlja sa zadovoljstvom napredak koji je postigla Hrvatska u pripremama za otvaranje pretpristupnih pregovora, drugo Europsko vijeće potiče Hrvatsku da poduzme neophodne korake za punu suradnju s Haagom te za lociranje i slanje preostalih optuženika u Haag što je prije moguće i, treće, pozivajući Europsku komisiju da izradi okvir za pregovore s Hrvatskom, Europsko će vijeće prihvatiti taj okvir na način da pregovori započnu pod uvjetom da Vijeće potvrdi punu suradnju s Haaškim sudom.

U tim odredbama prijedloga zaključaka jučer su ministri vanjskih poslova izmijenili samo jednu rečenicu. U odnosu na verziju Predsjedništva EU-a o uvjetu da "Vijeće potvrdi punu suradnju Hrvatske s Haaškim sudom", sada je ta formulacija promijenjena samo u dijelu koji govori tko potvrđuje tu suradnju, tako da je ostavljena mogućnost da to ne bude isključivo Ministarsko vijeće. To, dakako, može i Carla del Ponte.

U hodnicima sjedišta Europske unije u Bruxellesu jučer su kolale razne informacije o sudbini hrvatskih pregovora. Jedna je glasnogovornica u press-centru Ministarskog vijeća izjavila:

U sličnoj je situaciji haaška tužiteljica bila i pred dobivanjem avisa Europske komisije kada su za zatvaranje stranice o političkim kriterijima službenici Romana Prodija čekali samo njezino izvješće. Štoviše, u Bruxellesu se moglo čuti da će Carla del Ponte najvjerojatnije jednom od budućih skupova ministara vanjskih poslova i osobno nazočiti, zasigurno onome koji će prethoditi proljetnom summitu Unije u ožujku.

Važno je napomenuti da ni sve zemlje članice EU-a nisu jedinstvene u ocjeni kada i pod kojim uvjetima treba otpočeti pregovore o članstvu s Hrvatskom. Neke su zemlje zagovarale početak pregovora bez ikakvih uvjeta. Tu grupu čine Austrija, Njemačka, Irska, Mađarska, Slovačka i Slovenija. Francuska je znatno diskretnija, ali podržava što prije otvaranje pregovora s Hrvatskom, dok su se Velika Britanija, Nizozemska i skandinavske članice ukopale u svojim oštrim uvjetima, a njima se, barem prema jučerašnjoj izjavi Dimitrija Rupela, priklonila i Italija.

Neke su agencije prenijele i prilično zbunjujuću izjavu jednog ministra novopečene članice, koja je djelovala kao kap na punu čašu raznolikih vijesti i tumačenja. On je jučerašnju raspravu ministara vanjskih poslova prenio u sljedećem obliku: "Odluka o početku pregovora s Hrvatskom donijet će se u ožujku". No, bit će ipak da je riječ o početku pregovora u ožujku, a ne o odluci. To je najizvjesnija varijanta, ali o tome odluku ne donose ministri vanjskih poslova, nego 25 lidera na summitu Europskoga vijeća. Dakle, za konačan odgovor treba pričekati petak.

Dakako, Hrvatska i njezin datum samo su jedna od tema, i to manje važnih koje će raspraviti Europsko vijeće na dvodnevnom summitu. Puno više energije i pažnje EU posvećuje obvezi davanja datuma mnogoljudnoj Turskoj. Što se tiče Hrvatske, u već postojeći prijedlog zaključaka, izrađen 29. studenoga, praktički treba samo unijeti datum u predviđeni dio rečenice u točki 16, gdje za sada samo stoje otvorene zagrade s riječju "datum" (date). Naravno, uz neizbježnu uvjetovanost rješavanjem pitanja svih pitanja - Haaga, ili prevedeno - slučaja Gotovina.

Jedina je "olakotna" okolnost, ako se tome možemo veseliti, što se u prijedlogu službenog zaključka Europskoga vijeća ne spominje eksplicitno ime najtraženijeg bjegunca, već se govori "samo" o potrebi pune suradnje s Haagom te "lociranja i izručenja preostalih optuženika". Dakle, Hrvatsku se ipak želi ohrabriti na nastavak reformi u daljnjem približavanju Uniji, ali uz jasnu napomenu da EU ne zaboravlja stari dug koji se ne samo Haagu, nego i Bruxellesu plaća samo u - Gotovini.

Hrvatska bi u povijesti proširenja Europske unije mogla postati prvom "žrtvom" Turske zbog koje upravo EU namjerava ići dalje s novim načinom pregovaranja. Novost je u tome što će se, zbog teškog slučaja Turske, nastavak pregovora i napredak u pregovaračkom procesu uvjetovati aplikacijom već prihvaćenih obveza od strane zemalja kandidata.

Primjerice, ako se ispregovara dio poglavlja u koje spada korupcija, za nastavak pregovora zemlja će morati konkretno aplicirati norme koje se tiču korupcije. Ta nova pregovaračka filozofija rezultat je i iskustva u dosadašnjem procesu širenja, gdje je utvrđeno da su pojedini kandidati, nakon zatvaranja poglavlja, posustali u aplikaciji reformi. Iako se oštrije mjere pregovaranja uvode zbog Turske, Hrvatska će biti prva na udaru tih strožih uvjeta.