Vjesnik: 18. 12. 2004.

Silajdžić bi mogao odgovarati za Izetbegovićeve grijehe

Bilo kakva optužnica protiv Harisa Silajdžića može biti temeljena jedino na zapovjednoj odgovornosti koju je imao kao blizak Izetbegovićev suradnik, odnosno premijer vlade

SARAJEVO (Od Vjesnikova dopisnika) - Nedavna najava iz Haaškog tribunala (ICTY) da će do kraja godine biti okončane istrage protiv određenoga broja osoba i podignute nove optužnice i u BiH je potaknula nagađanja o imenima onih koji će se naći na zaključnom popisu optuženih. Kako je poznato, kraj godine svakako je rok do kojeg Haaško tužiteljstvo mora okončati istrage, a optuženi mogu biti samo najviše rangirane odgovorne osobe.

Najnoviju špekulaciju objavio je mostarski tjednik Danas, koji tvrdi da će se među optuženim Bošnjacima naći i Haris Silajdžić, ratni ministar vanjskih polova u tadašnjoj Izetbegovićevoj Vladi, te kasnije premijer Republike, odnosno Federacije BiH. Mostarski list tvrdi da će optužnica biti objavljena i uručena vlastima BiH početkom siječnja, kada je najavljeno i objavljivanje ostalih optužnice.

»Haaško tužiteljstvo smatra da je Haris Silajdžić s obzirom na visok položaj u vlasti mogao, a to nije učinio, spriječiti ubojstva i progone nebošnjačkog stanovništva u sarajevskoj regiji, središnjoj Bosni i sjevernoj Hercegovini. Drži ga se odgovornim i za infiltraciju mudžahedina u postrojbe Armije BiH koji su organizirano uz znanje bošnjačkih vlasti dovođeni u BiH«, piše mostarski list.

Ipak, ovo nije prva najava ovakve vrste. Branislav Đukić, predsjednik udruge logoraša Republike Srpske (RS) još je prije mjesec dana izjavio da će bošnjački optuženici biti Haris Silajdžić, ali i bivši član Predsjedništva BiH Ejup Ganić te zapovjednik Armije BiH Rasim Delić. Navodno su predstavnici udruge logoraša takva uvjeravanja dobili za posjeta Haaškom tribunalu sredinom studenoga. Čak se tvrdi da im je imena budućih optuženika iz službenog prijenosnog računala pročitala glavna haaška tužiteljica Carla del Ponte.

Dio tiska u BiH ipak tvrdi kako će se na haaškim optužnicama, uz Ganića i Delića, umjesto Silajdžića naći Sakib Mahmuljin, bivši zapovjednik Trećeg korpusa Armije BiH u čijoj su zoni odgovornosti mudžahedini počinili najstrašnije zločine nad Hrvatima i Srbima, uključujući ritualna odsijecanja glava.

Po ovom scenariju, Silajdžićeva ratna uloga, te uloga generala Armije BiH poput Vahida Karavelića ili Atifa Dudakovića bila bi ispitana pred domaćim pravosuđem. Navodno bi u okviru ovih procesa mogle biti istražene i okolnosti ubojstva ratnog zapovjednika HVO-a u Bihaću generala Vlade Šantića, te misteriozne smrti čak i nekih bošnjačkih zapovjednika.

Kada je riječ o Silajdžiću, bilo kakva optužnica protiv njega može biti temeljena jedino na zapovjednoj odgovornosti koju je imao kao blizak Izetbegovićev suradnik, odnosno premijer vlade. I on, ali i Ejup Ganić, ako bude optužen, zapravo bi trebali odgovarati za »Izetbegovićeve grijehe«. Poznato je da je Haaško tužiteljstvo sve do smrti bošnjačkoga lidera vodilo istragu protiv Izetbegovića u svojstvu osumnjičenika. Smatralo se, naime, da postoji osnova za sumnju da je bošnjački politički i vojni vrh mogao spriječiti neke od zločina koje su počinili pripadnici Armije BiH.

Vezano za Silajdžića, zanimljivu tvrdnju iznio je i bivši zapovjednik logora »Musala« kod Konjica Edhem Žilić - Ede.

Ovaj nekadašnji upravitelj »Sabirališta ratnih zarobljenika« dao je prije četiri godine iskaz haaškim istražiteljima, a najzanimljivije dijelove objavila je svojedobno sarajevska Hrvatska riječ. Žilić je kazao kako je Međunarodni komitet Crvenoga križa imao pristup tom logoru samo uz odobrenja koja je u svojstvu premijera vlade tadašnje Republike BiH potpisivao Silajdžić, te da su on, a vjerojatno i ostatak bošnjačkog političkog i vojnog vrha znali za postojanje tog logora.

A o tome što se u »Musali« događalo svjedočili su bivši zatvorenici - govoreći o torturama, uskraćivanju hrane, pa čak i prisilnom uzimanju krvi.

U svakom slučaju, optužnice protiv Bošnjaka s odobravanjem će biti dočekane među većinom bosanskih Srba, no nema dvojbe da će službeno Sarajevo na njih reagirati tvrdnjom kako je zapravo riječ o pokušaji izjednačavanja odgovornosti za počinjene zločine.

Alenko Zornija