Ako je dosad kod nekoga i bilo dvojbi o tome može li BiH s postojećim ustavom i konceptom vlasti postati »normalna« europska država, zbivanja nakon prošlotjednih odluka visokog međunarodnog predstavnika Paddyja Ashdowna raspršila su sve takve iluzije.

Ashdown je donio mjere koje se slobodno mogu nazvati odmjerenima, pa i prilično blagima prema Republici Srpskoj (RS). Taj manji bosanskohercegovački entitet već devet godina uglavnom otvoreno izigrava odredbe Daytonskog mirovnog sporazuma, koji inače jamči samo postojanje RS-a, posebno vezano uz suradnju s Haaškim sud. Tijela vlasti RS-a u devet godina nisu uhitila niti jednog optuženika. Štoviše, i posljednjih tjedana pojavili su se dokazi da su institucije RS-a, prije svega vojska, a potom policija i dijelovi obavještajnih službi, pružale aktivnu potporu haaškim bjeguncima. Ashdown je stoga naredio da se ubrza reforma obrane, ukinu entitetska ministarstva obrane te poduzmu mjere kako vojska ne bi davala potporu haaškim bjeguncima. Također, naložio je da se stvori jedinstvena policija u BiH koja ne bi bila ograničena entitetskim i etničkim crtama.

Reakcija na te mjere u Republici Srpskoj bila je žestoka. Dužnosnici iz Partije demokratskog progresa (PDP), uključujući premijera RS Dragana Mikerevića i ministra vanjskih poslova Mladena Ivanića, podnijeli su ostavke. Vrlo je vjerojatno da će njihov primjer slijediti i partnerska Srpska demokratska stranka što bi, među ostalim, moglo dovesti do ostavke srpskog člana Predsjedništva BiH Borislava Paravca.