Slobodna Dalmacija: 21. 12. 2004.

LUKA MIŠETIĆ, ODVJETNIK ODBJEGLOG HRVATSKOGA GENERALA:

Gotovina se neće predati Haagu

Mislim da je stav generala Ante Gotovine, što sam već nekoliko puta rekao, kristalno jasan. General Gotovina neće se predati, odnosno nema nikakvu namjeru predati se Haagu

Nakon određivanja 17. ožujka iduće godine za datum početka pregovora o hrvatskom članstvu u Erupskoj uniji, razgovarali smo s Lukom Mišetićem, odvjetnikom odbjegloga generala Ante Gotovine. Mnogi su, kako u Hrvatskoj, tako i inozemstvu, uvjet pune suradnje s Tribunalom, naveden u zaključku Europskog vijeća od prošlog petka, protumačili na način da bez Gotovine u Haagu nema ni početka pregovora.

Kako s pozicije branitelja generala Gotovine iščitavate uvjet pune suradnje s Haaškim sudom za početak pregovora 17. ožujka? Konkretno, znači li to da bez Vašeg branjenika u Haagu nema ni početka pregovora?

- Ne. Nikako se ne može tumačiti da puna suradnja s Haaškim sudom znači da se optuženik mora pojaviti pred njim. Naravno da država mora po pravilima Haaškog suda i po svojim preuzetim međunarodnim obvezama učiniti sve kako bi pronašla traženu osobu. Međutim, to i ne znači da ona mora pronaći tu osobu ukoliko nije u stanju.

Reagirao bih na tezu američkog veleposlanika Ralpha Franka da za SAD puna suradnja znači da se Gotovina mora naći pred Haaškim sudom. Mislim da je takva konstatacija smiješna, jer je upravo SAD imao svoje snage i obavještajce u Bosni i Hercegovini, gdje se, prema tvrdnjama haaške tužiteljice Carle del Ponte, nalazi Radovan Karadžić. Prema tome, ako veleposlanik Frank drži da puna suradnja znači da traženi optuženik mora biti pred sudom, onda bi to značilo i da SAD ne surađuje u potpunosti s Tribunalom, jer ni njihove ni druge snage koje gotovo vladaju u BiH, nisu pronašle traženog optuženika Radovana Karadžića.

Znači, mišljenja ste da i bez Gotovine u Haagu pregovori mogu otpočeti 17. ožujka?

- Ja ne mogu govoriti u ime Europske unije, već mogu samo reći ako EU traži punu suradnju s Haaškim sudom kao uvjet, onda ona u smislu međunarodnog prava znači da država mora sve učiniti da bi ispunila svoje obveze, ali ne i ono što je nemoguće.

Što se iz pozicije generala Gotovine treba desiti kako bi se do 17. ožujka iduće godine pojavio u Haagu?

- Mislim da je stav generala Ante Gotovine, što sam već nekoliko puta rekao, kristalno jasan. General Gotovina, prema mome mišljenju, neće se predati, odnosno nema nikakvu namjeru predati se Haagu. Osobno smatram da će međunarodna zajednica i Haaški tribunal dugo žaliti zbog činjenice što je Carla del Ponte odbila ponudu generala Gotovine za rješenje tog predmeta prije 18 mjeseci. Mislim da bolju ponudu od generala Gotovine neće dobiti. Ponuda da ga se najprije sasluša u Zagrebu, pa onda odluči o njegovom statusu, još je uvijek na snazi.

Mnogi su uvjerenja da, ako Hrvatska bez Gotovinina pojavljivanja u Haagu i otpočne pregovore s EU-om, ipak u konačnici neće moći računati na njezino članstvo bez rješenja ovog slučaja.

- Opet kažem, to je pitanje za EU, ali osobno mislim da takvo što ne stoji. Samo bih podsjetio koliko smo puta u posljednje tri godine čuli da Hrvatska neće nešto postići samo zbog Gotovine, odnosno jer on nije u Haagu. Tako smo dugo slušali kako Hrvatska ne može dobiti pozitivan avis dok Gotovine nema pred Tribunalom, pa kada je avis dobiven, onda da zbog istog razloga ne može dobiti status službenog kandidata, pa kada je i njega dobila, da neće ishoditi datum pregovora. Stalno se plasiraju takve teze, ali osobno mislim da jedino što je relevantno za EU jest to da Hrvatska čini sve što je u njezinoj moći za rješenje ovog slučaja.

Kako komentirate posljednje učestale pozive generalu Gotovini na predaju što dolaze iz samih vrhova vlasti?

- Čuo sam i čitao o takvim ponudama, ali je uočljivo da general Gotovina na takve pozive nije reagirao. Mislim da je general Gotovina očekivao više od ove Vlade u rješavanju njegova predmeta. Na primjer, Vlada je mogla i još može odbiti lažne navode u optužnici. Podsjetio bih da je obrana generala Gotovine već uspjela jednu optužnicu protiv njega srušiti. Mislim da bi Vlada, kada bi htjela, i ovu optužnicu mogla srušiti na način da, primjerice, istraži autentičnost brijunskog transkripta od 31. srpnja 1995. godine. No iz nepoznatih razloga Vlada ne čini ništa da bi dokazala da je general Gotovina nevin i da je taj transkript zapravo falsifikat. Zato sam malo razočaran ponašanjem hrvatske Vlade.

Zoran ŠAGOLJ