Državno odvjetništvo tvrdi da se trideset posto građanskih sporova danas rješava alternativnim sredstvima, što znači da se oko 450 tisuća predmeta već danas rješava izvansudskim putem / Nedavno potpisan sporazum zagrebačke gradonačelnice Vlaste Pavić i glavnoga državnog odvjetnika Mladena Bajića najavljuje novo kresanje predmeta

ZAGREB – Hrvatsko pravosuđe, kako se često tvrdi, teško je opterećeno s 1,5 milijun zaostalih predmeta. No, treba reći da se u pravosudne ubraja i oko 400 tisuća prekršajnih predmeta. U pravosudnu statistiku »stigli« su posljednjim zakonskim izmjenama, kojima su i prekršajni sudovi postali dijelom ovdašnjega sudstva.

Prekršajni bi predmeti, zapravo trebali biti dijelom administrativnog (upravnog) postupka. Samo ako »osuđenik«, dakle građanin dužan platiti kaznu za prekršaj, uloži prigovor, predmet dolazi na sud. Budući da se na sto spisa iz prekršajne oblasti javlja jedva desetak ulagača prigovora, to znači da bi umjesto 400.000 sudovima dopalo samo 40.000 spisa (deset posto). Znači, statistika se »popravlja« na razinu od 1,140 milijuna novih spisa.

Državno odvjetništvo, osim toga, tvrdi da se trideset posto građanskih sporova danas rješava alternativnim sredstvima (arbitražom, mirenjem, nagodbom). Znači, od 90 posto ukupno zaprimljenih sudskih predmeta (1,350 milijuna novih spisa) koliko zaprimaju građanski odjeli hrvatskih sudova, 450 tisuća predmeta se već danas rješava izvansudskim putem. Dakle, na sudu se pojavljuju samo oni predmeti u kojima stranke nisu prihvatile rješenja izvansudskih tijela. A to je, prema nekim procjenama u Ministarstvu pravosuđa, oko deset posto tih sporova.

Umjesto 450.000, sudovima dolazi na rješavanje 45.000 predmeta. To znači da umjesto 1,140 milijuna spisa sudovima dolazi na rješavanje 760.000 predmeta. Valja u toj statistici spomenuti i činjenicu da od 40-ak tisuća ostavinskih sporova samo 4000 dolazi na sudove i to onda kad rješenje javnih bilježnika, kojima je rješavanje tih spisa novim zakonskim izmjenama dano u nadležnost, izaziva protest stranaka.

I onda slijedi novost: ministrica pravosuđa Vesna Škare-Ožbolt nedavno je spomenula da njen resor predlaže ovih dana Vladi projekt »sudova za bagatelne sporove«. Riječ je o parnicama koje se vode zbog tužbe za 1000 i manje kuna vrijednosti spora. Takvih predmeta u godišnjoj statistici hrvatskog pravosuđa ima oko 20 posto od ukupnog broja novih predmeta - 30.000 spisa. Uvede li se ideja ministrice Škare-Ožbolt, bagatelni sporovi »ispadaju« iz službene statistike i nove predmete svode na 730.000 predmeta.

Nedavno potpisan sporazum zagrebačke gradonačelnice Vlaste Pavić i glavnoga državnog odvjetnika Mladena Bajića najavljuje novo kresanje predmeta koji bi dosadašnjim automatizmom dolazili sudovima na rješavanje. Naime, onoga trenutka kad sporove metropole pred sudom preuzme tužiteljstvo, 5000 predmeta prelazi u upravno rješavanje. Budući da je sudačka norma suca redovnog suda oko 200 spisa, samo tim potpisom 25 sudaca prvostupanjskih sudova se oslobađa nesudskih predmeta kojima su se dosad bavili. Kad se njima doda još barem pet sudaca drugostupanjskog (županijskog suda, koji odlučuju po žalbi na prvu presudu), oslobađa se 30 sudaca za koje će biti lakše da rješavaju složene predmete iz građanskopravnog sektora. Samo tim potezom postaje lakše odgovoriti i na pitanje ima li Hrvatska u odnosu na broj stanovnika previše sudaca. Tu tezu već godinama zastupa zagrebački profesor Pravnog fakulteta Alan Uzelac. I nitko ga ne sluša, čak štoviše, traže se zakonske i druge mogućnosti da se broj pravosudnih dužnosnika poveća.