ZAGREB - Predsjednik Savjeta za suradnju s Haaškim sudom Srbije i Crne Gore i aktualni ministar za ljudska i manjinska prava Rasim Ljajić izjavio je da vlasti nastoje ohrabriti četiri generala vojske i policije da se predaju Sudu do 27. siječnja 2005.

»Studiju očekujemo krajem ožujka ili početkom travnja, a naš glavni, da ne kažem baš jedini uvjet za dobivanje pozitivne ocjene Studije o izvedivosti jest ispunjavanje obveza prema Haaškom sudu«, priznao je Ljajić. Dodao je da država mora učiniti odlučujući korak u suradnji sa Sudom u Haagu da bi 2005. doista bila godina europskih integracija. »Sljedeće godine nas očekuju tri važna vanjskopolitička cilja, a to su pozitivna Studija o izvedivosti u ožujku ili travnju, ulazak u Partnerstvo za mir do kraja godine i početak pregovora o pridruživanju s Europskom unijom. Nijedan od tih ciljeva nije nerealan, svi su više nego izvjesni ako dobijemo ocjenu da SCG surađuje s Haaškim sudom«.

Upitan, kako to da policija ne može pronaći niti jednog od 15 haaških bjegunaca za koje se pretpostavlja da se kriju u Srbiji, rekao je da »policija provjerava sve adrese do kojih dođe«, ali da je bilo slučajeva da se na tim adresama pronađe čovjek traženog imena i prezimena, no postane jasno da nije u pitanju haaški optuženik. Također ima slučajeva da na toj adresi živi netko vrlo sličan osobi s tjeralice. Ljajić tvrdi da Karadžić i Mladić sigurno nisu u Srbiji, a da inače politička volja za njihovo izručenje postoji.

Ministrovo poticanje dragovoljne predaje četvorice generala (bivši načelnik Generalštaba Vojske SCG Nebojša Pavković i zapovjednik Prištinskog korpusa u vrijeme intervencije NATO-a protiv SRJ Vladimir Lazarević, te generali policije Sreten Lukić i Vlastimir Đorđević koji su optuženi prošle godine za ratne zločine na Kosovu 1998. i 1999. godine) ujedno je i stav predsjednika Srbije Borisa Tadića i ministra vanjskih poslova Vuka Draškovića. Njihova je teza da bi to bilo najbolje i za njih i za državu, a Ljajić je dodao da je za to potrebna i »odgovornost i hrabrost onih koji tvrde da su najveći patrioti u zemlji«.

Najjači oslonac optuženicima u taktiziranju oko predaje daje premijer Vojislav Koštunica koji zastupa potrebu »dvosmjerne suradnje«, pod kojom se u slučaju četvorice generala, pretpostavlja se, krije zahtjev da im se sudi pred domaćim sudom. Dužnosnici Koštuničinog DSS-a protive se, ne predaji, nego njezinom »oročavanju« i navode da trenutačno od spomenute četvorice samo jedan smatra da je važniji od države i naroda, koji »za sebe misli da je Napoleon«, a novinari su ocijenili da se radi o Nebojši Pavkoviću.

Velike probleme oko izručenja prijete da će stvarati radikali. Zamjenik predsjednika SRS-a Tomislav Nikolić ocijenio je da će, ako Vlada Srbije odluči do kraja siječnja primijeniti silu, uhititi i izručiti nekog od četiri generala Haaškom sudu, doći do nestabilnosti u državi jer je to, kako je kazao, »granica strpljenja SRS-a«. »Previše je patriota u Srbiji koji bi mogli to otrpjeti, i kad se na to nadovežu veoma loša socijalna situacija, korupcija i kriminal, onda je jasno da je vlada Vojislava Koštunice na klimavim nogama«, rekao je Nikolić. Koštunica je njemu, dodao je, čvrsto obećao da izručenja neće biti, i Nikolić je gotovo siguran da će on to poštovati. Nikakve hajke po Srbiji, uhićenja i nasilno slanje za Haag ne dolaze u obzir«, zaključuje Nikolić i prijeti da će u suprotnom morati srušiti vladu.