Slobodna Dalmacija: 30. 12. 2004.

DESET GODINA OD ULASKA AUSTRIJE, ŠVEDSKE I FINSKE U EUROPSKU UNIJU

Finci profitirali od članstva u EU-u, Šveđani izgubili

ZAGREB - Za Austriju, Švedsku i Finsku 1. siječnja sljedeće godine navršit će se deset godina otkako su članice Europske unije, a s njima zajedno prvog dana 1995. Uniji se trebala pridružiti i Norveška, ali su njezini državljani na referendumu glasovali protiv ulaska u tu organizaciju. Bio je to posljednji val širenja pred ovogodišnji "veliki prasak", kada se Uniji 1. svibnja priključilo još deset zemalja.

Austrija, Švedska i Finska su pregovore s tadašnjom zajednicom započele u veljači 1993., Norveška dva mjeseca kasnije. Pregovori su trajali do ožujka 1994. a sporazum o pristupanju potpisan je 24. lipnja 1994. na Krfu.

U sve četiri države bilo je odlučeno da se o mišljenju upitaju i građani. Prvi je referendum održan u Austriji 12. lipnja 1994. i na njemu se 66,6 posto građana izjasnilo za priključenje tadašnjoj dvanaestorici. Za ulazak je 16. listopada iste godine glasovala i Finska, odnosno 57 posto njezinih građana, dok je u Švedskoj mjesec iza toga rezultat bio poprilično tijesan - za ulazak je glasovalo samo 52,5 posto građana.

Norvežani su ulazak u EU odbacili u studenom 1994., i to je bio već drugi put - prvi put na referendumu su rekli "ne" 1972. Iako nije članica Unije, za nju je Norveška tijesno vezana. Članica je Europskog gospodarskog prostora, sudjeluje u Schengenskom sporazumu, a između Norveške i EU-a uspostavljen je slobodan protok radne snage.

U Austriji, koja je bila najviše naklonjena ulasku u EU, u deset su se godina suočili s mnogim teškoćama, prije svega 2000. kada su im ostale članice uvele sankcije nakon što je oformila koalicijsku vladu u koju je ušla i Slobodarska stranka Joerga Haidera.

Šveđani ni deset godina nakon ulaska u EU nisu ništa manji euroskeptici nego što su bili pred ulazak. Prošle su godine na referendumu odbili uvođenje eura pa je Švedska tako, uz Veliku Britaniju i Dansku, te uz deset novih zemalja članica, jedina koja je zadržala svoju nacionalnu valutu.

Nedavno istraživanje, koje je u Stockholmu predstavio austrijski ekonomist Fritz Breuss, kaže da je upravo Švedska ekonomski gledano među te tri zemlje najveći gubitnik, dok je članstvo s tog stajališta najviše pomoglo Finskoj, a Austrija je negdje u sredini.

Nekadašnji švedski premijer Ingvar Carlsson, koji je bio na čelu vlade u času švedskog ulaska u EU, za austrijsku je tiskovnu agenciju APA ocijenio da je "rezultat švedskog članstva u EU-u apsolutno pozitivan". Razlog suzdržanosti prema EU-u u Švedskoj on vidi u činjenici da je Švedska bila visoko razvijena socijalna država što je stanovništvu dalo osjećaj da Švedska "može sama".

Finska je u EU stupila u času gospodarske krize koja je nastala nakon raspada Sovjetskog Saveza te joj je EU pomogao da se iskopa iz teškoća i danas je jedna od uspješnijih članica Unije.

Nedavno istraživanje javnog mišljenja pokazalo je da je i dalje mišljenje Norvežana o ulasku u EU ravnomjerno podijeljeno - 45,8 posto podupire ulazak, a 43,8 posto je protiv.

Iako se proeuropske političke stranke nadaju trećem referendumu nakon sljedećih općih izbora predviđenih za rujan 2005., vjerojatnije je da se on neće održati prije 2007. godine.