Kraj prošle godine dočekali smo s 317.577 nezaposlenih, što je 4791 osoba više nego mjesec prije, ali i 1107 manje nego u prosincu 2003.

Najveće povećanje nezaposlenosti HZZ je zabilježio u Istarskoj - 9,5 posto i Dubrovačko-neretvanskoj županiji - 5,6 posto. Situacija je nešto manje mračna kada se ti podaci usporede s onima iz istog preklanjskog razdoblja, pa HZZ navodi da je u godinu dana nezaposlenost opala u 10, a povećana u 11 županija.

U prosincu se u evidenciju nezaposlenih prijavilo 22.489 osoba, 5,8 posto manje nego u studenom i 1,8 posto više nego preklanjskog prosinca. Najviše je, gotovo dvije trećine novoprijavljenih, njih 14.964, na Zavod došlo izravno iz radnog odnosa, i to najčešće zbog isteka rada na određeno vrijeme. HZZ priopćava da je 28,3 posto novoprijavljenih evidentirano iz neaktivnosti, 4,4 posto je došlo je izravno iz redovitog školovanja te 0,7 posto iz drugog oblika rada. Petina novoprijavljenih je u evidenciju Zavoda stigla iz prerađivačke industrije, gotovo podjednako ih je u evidenciju prispjelo iz trgovine, a potom slijede hoteli i građevinarstvo. Najveći je priljev u evidentiranu nezaposlenost ostvaren u Splitsko-dalmatinskoj županiji - 11,1 posto, Gradu Zagrebu - 10,4 posto te Osječko-baranjskoj županiji - 10,2 posto. Iz evidentirane nezaposlenosti otišlo je u prosincu 17.698 osoba, 4,8 posto manje no prethodnog mjeseca i 13,1 posto manje nego preklanjskog prosinca. Od tog se broja zaposlio 9461 nezaposleni, a 8237 osoba iz evidencije Zavoda je brisano zbog neredovitog javljanja, nepridržavanja zakonskih odredbi, odjave s evidencije, odsluženja vojnog roka, umirovljenja...

Prema ugovoru o radu, u prosincu je zaposleno 8648 osoba, 9,1 posto manje nego prethodnoga mjeseca, a u zapošljavanju je predvodio Grad Zagreb, Splitsko-dalmatinska i Osječko-baranjska županija.