Vjesnik: 14. 01. 2005.
Predsjednički izbori: na djelu izborni inženjering
Članovi biračkih odbora krivotvorili su izborne rezultate, po svoj prilici u korist Jadranke Kosor a na štetu Borisa Mikšića i Stipe Mesića, tako što su zaokružili više desetaka tisuća glasačkih listića birača koji nisu uopće izašli na izbore. To su mogli učiniti jer su SDP i HDZ namjerno ostavili rupe u izbornim zakonima, s pomoću kojih se zasigurno mogu krivotvoriti ne samo izbori, nego i
eventualni referendum o priključenju Republike Hrvatske u EU i drugoDOBROSLAV PARAGA
Zašto u Hrvatskoj na izborima 2. siječnja 2005. ima 555.000 više upisanih (16 posto) birača negoli Republika Hrvatska ima punoljetnih osoba s biračkim pravom? Iz dana u dan potvrđuju se opravdane sumnje onih koji su ih izražavali poluglasno ili javno: da su predsjednički izbori 2005. u prvom krugu bili lažirani.
To osobito pokazuju dokazi o glasovanju dijaspore u BiH, gdje je na nekim izbornim mjestima, primjerice u Čapljini, Mostaru..., glasovalo i peterostruko više birača nego što ih je zbilja glasovalo. Na dvama biračkim mjestima u Čapljini tobože je glasovalo – od ukupnog broja upisanih 6280 birača – njih čak 90 posto ili 5626 na samo dvama biralištima, što je nemoguće
jer je s obzirom na vrijeme i broj birališta moglo glasovati najviše njih 1440, a glasovalo ih je i puno manje.Dakle, članovi biračkih odbora krivotvorili su izborne rezultate, po svoj prilici u korist Jadranke Kosor a na štetu Borisa Mikšića i Stipe Mesića, tako što su zaokružili više desetaka tisuća glasačkih listića birača koji nisu uopće izašli na izbore. To su mogli učiniti jer su SDP i HDZ namjerno ostavili rupe u izbornim zakonima, s pomoću kojih se zasigurno mogu krivotvoriti ne samo izbori, nego i
eventualni referendum o priključenju Republike Hrvatske u EU i drugo.Dnevni listovi Slobodna Dalmacija i Novi list otkrili su kriminalne radnje, na primjer da su na biračkom popisu zaokružena imena ljudi koji su umrli ili uopće nisu izašli na izbore.
Ono što do kraja razgolićuje činjenicu da je na djelu izborni inženjering u postupku izbora za predsjednika RH, koji još traje, jest apsurdna i nemoguća činjenica da u RH, prema službenom popisu, birača s pravom glasa ima 555.012 više negoli Republika Hrvatska ima punoljetnih osoba prema popisu stanovništva iz 2001. godine.
Prema podacima Državnog izbornog povjerenstva Republike Hrvatske, u privremenim izbornim rezultatima od 2. siječnja u 16 sati može se naći sljedeće: ukupan broj birača (na biračkim popisima) 4.402.045 – glasovalo 2.226.812 ili 50,59 posto; od toga broj birača u inozemstvu 400.030 – glasovalo 77.578 ili 19,39 posto.
Ne ulazeći uopće u analizu broja glasova svakog kandidata, na osnovi tih podataka proizlazi da je u Hrvatskoj ukupno 4.002.015 birača (4.402.045 – 400.030).
Prema statističkom godišnjaku Republike Hrvatske za 2004. godinu Državnoga zavoda za statistiku, proizlazi da je ukupan broj stanovnika u Hrvatskoj 4.437.460. Od tog broja treba odbiti mlađe od 18 godina koji nemaju pravo glasa (Ustav Republike Hrvatske, članak 45.). Njih je ukupno 990.457 (758.000 ih je u dobi do 14 godina i 232.457 od 14 do 18 godina). Iz toga se može zaključiti da je u Hrvatskoj ukupan broj stanovnika koji mogu birati 3,447.003 (4,437.460 minus 990.457).
Dakle, u biračkim popisima Državnog izbornog povjerenstva ima: 555.012 (4.002.015 minus 3,447.003) birača više nego što ima stanovnika u Hrvatskoj s biračkim pravom prema DZS-ovim podacima, odnosno čak 16 posto više (555.012/3,447.003). Kada se tome doda i 400.030 birača u inozemstvu, ukupan broj birača (prema DIP-u) s biračkim pravom u Hrvatskoj (prema DZS-u) i koji plaćaju poreze državi u kojoj žive, veći je za 955.042 ili 27,7 posto.
Nije li 555.000 birača viška znak da neki stanovnici u Hrvatskoj imaju dva ili više biračkih prava? Nije li među onima koji su izašli na izbore 555.000 onih koji fizički ne postoje (prema DZS-u)? Može li se sa 555.000 birača viška postići svaki po volji izborni rezultat?
Odgovor na sva ta i druga pitanja može biti samo jedan: poništenje predsjedničkih izbora te provedba novih pravednih, poštenih i slobodnih izbora pod velikim povećalom najšireg kruga promatrača iz redova svih kandidata, stranaka, nevladinih udruga, Crkve i medija.
Potrebno je opozvati Crnićevu komisiju sa svim konzekvencama te na temelju vjerodostojnog a ne iskonstruiranog biračkog popisa dobiti rezultat kao stvarnu volju većine građana izašlih na izbore.
Autor je predsjednik HSP 1861.