Europski povjerenik za proširenje Finac Olli Rehn ugostit će sutra na neformalnoj večeri u Bruxellesu ministricu europskih integracija Kolindu Grabar-Kitarović, glavnoga pregovarača u pristupnim pregovorima s Europskom unijom Vladimira Drobnjaka i ministra vanjskih poslova u ostavci Miomira Žužula. U ponedjeljak će im se, u službenim razgovorima s Rehnom, potom i s predsjednikom Europske komisije Joseom Manuelom Duraom Barrosom, te s visokim predstavnikom za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku, glavnim tajnikom Vijeća EU Javierom Solanom, pridružiti premijer Ivo Sanader. Razgovori će se usredotočiti na pripremu pristupnih pregovora Hrvatske i EU. Njihov je početak Europsko vijeće na prosinačkome summitu najavilo za 17. ožujka, uz uvjet pune suradnje hrvatskih vlasti s Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju. Uoči razgovora s hrvatskim Vladinim izaslanstvom, povjerenik Rehn razgovarao je i s Večernjakovim dopisnikom.

REHN: Usko surađujemo s luksemburškim predsjedništvom na tome pitanju i u stalnome smo kontaktu s ministrom Asselbornom. EU, tj. Europska komisija i Vijeće EU, temeljit će svoju procjenu na mišljenju Haaškoga suda. Naša procjena bit će neovisna, ali snažno utemeljena na ocjeni Carle del Ponte. To znači da treba uložiti sve moguće napore da se generala Gotovinu pronađe i izruči Haaškome sudu. Ako je on u Hrvatskoj, riječ je o jasnome pokazatelju sposobnosti hrvatskoga državnoga aparata da primijeni vladavinu prava i da poštuje preuzete međunarodne obveze.

REHN: U dodiru sam s premijerom i hrvatskom Vladom i oni su me podrobno izvijestili o pojačanju napora da se postigne puna suradnja s ICTY-jem. Nastavit ću razgovor o tome u ponedjeljak s premijerom Sanaderom i svakako ću ohrabriti hrvatsku Vladu da svoje napore još pojača kako bi svladala tu zapreku na putu Hrvatske u EU.

REHN: Pregovarački okvir trenutačno se razrađuje u EK-ovim službama i namjeravam ga predstaviti kolegiju povjerenika 2. veljače, dakle više nego na vrijeme za početak pregovora, tako da Vijeće EU ima dovoljno vremena da ga prouči, raspravi i prihvati. Bit će to prvi pregovarački okvir nakon "big banga", velikoga lanjskoga proširenja EU. Uzet ćemo u obzir lekcije koje smo naučili u prethodnom krugu proširenja. Naglasit ćemo ne samo predanost nego i praktičnu provedbu. Cilj nam je razviti precizniju metodologiju za otvaranje i zatvaranje poglavlja, uključujući mjerila za zatvaranje pregovora po poglavljima. Jednako tako osuvremenjujemo pojedina poglavlja pregovora temeljem razvoja acquisa (europskoga zakonodavstva), do kojega je došlo u posljednjih godinu-dvije. U pripremi pregovaračkoga okvira, dakle, uvelike smo uznapredovali, a i hrvatska je Vlada uvelike uznapredovala u svojoj spremnosti da tehnički započne pregovore. Sada je kritično dokazati da Hrvatska potpuno surađuje s ICTY-jem, kako bi pregovori započeli 17. ožujka.

REHN: U ovome trenutku nije još pravo vrijeme za ulaženje u sadržajna pitanja pregovora. Naše je opće načelo da želimo izbjeći prijelazna razdoblja, a posebice derogacije (trajna izuzeća od primjene europskoga zakonodavstva, op. a.) u mjeri u kojoj je to moguće. Ali, kao što sam rekao, hajdemo prvo pripremiti pregovarački okvir, a kasnije ćemo se pozabaviti sadržajnim pitanjima pregovora.

REHN: Sljedeća će Financijska perspektiva biti vrlo važna jer će uključiti financiranje Hrvatske, kao i ostalih kandidatskih, odnosno pristupajućih zemalja. Iako se raspravlja o tome koliko će države članice izdvajati iz državnoga u europski proračun raspon je između jedan i 1,24 posto za poljoprivredne i strukturne fondove (za razvoj ispodprosječno razvijenih regija, op. a.) iznos je uglavnom čvrsto određen. Manevarskoga prostora ima u unutarnjopolitičkim područjima, poput istraživanja i razvoja, te u vanjskim odnosima, poput financiranja kandidatskih zemalja. Odluka, koju očekujemo u lipnju, trebala bi ipak ostaviti dovoljno prostora za financiranje kandidatskih zemalja općenito, što bi susljedno olakšalo dostatno financiranje Hrvatske kako bi joj se omogućilo da se prilagodi europskim propisima.

Povjerenik Olli Rehn (43) magistrirao je političke znanosti na Helsinškome sveučilištu, a doktorirao na Oxfordu s tezom "Korporativnost i industrijska konkurentnost u malim europskim državama". U europskoj politici je od 1995. godine, kad je na liberalnoj listi izabran u Europski parlament. Četiri je godine bio šef kabineta Europske komisije, a od srpnja do studenoga lani europski povjerenik za poduzetništvo i informatičko društvo.

REHN: Bolje je usredotočiti se na sadržaj nego na rokove. Oni će uglavnom ovisiti o Hrvatskoj i njezinoj sposobnosti da uskladi svoje zakonodavstvo s europskime i izgradi upravne sposobnosti da u stvarnosti provede europska pravila. Stoga je, kad je riječ o brzini pregovora, lopta uglavnom u hrvatskome polju, a mi ćemo se prema Hrvatskoj ponašati u skladu s njezinim vlastitim zaslugama.