ZAGREB - Kako stvari idu, hrvatska bi se diplomacija, glede pitanja Gotovine i početka pregovora, mogla nasukati kao i u slučaju svojedobnog proglašenja ekološko-ribolovnog pojasa. Naime, gotovo do dan prije saborske odluke o odgodi primjene ZERP-a, iz Vlade i MVP-a dolazile su samouvjerene tvrdnje kako nitko u EU-u ozbiljno ne pritišće Hrvatsku zbog proglašenja ZERP-a niti se od Zagreba traži odgoda te odluke. Međutim, kada je došao 'dan D', premijer Ivo Sanader se morao pojaviti pred zastupnicima kako bi im objasnio ono što je "Slobodna" već znala: da je riječ o višoj sili jer Bruxelles uvjetuje Hrvatskoj status kandidata pitanjem ekološko-ribolovne zone. Tadašnja jasna EU-ova upozorenja hrvatska diplomacija je neuvjerljivo pokušavala učiniti ugodnim ušima hrvatske javnosti.

Događa li se sada isti scenarij s novom pričom o haaškom uvjetu za početak pregovora o članstvu u EU-u? Sanader i Miomir Žužul su u prosincu, povratkom sa summita Europskog vijeća, gdje je donesena odluka o početku pregovora s Hrvatskom uz uvjet pune suradnje s Haagom, uvjeravali hrvatsku javnost da to ne treba shvatiti kao dodatni uvjet "jer Hrvatska i tako ima trajnu obvezu pune suradnje". No, povjerenik EK za proširenje Olli Rehn ovih je dana bio daleko konkretniji od Sanadera kazavši da se "bez pozitivnog mišljenja ICTY-ja, pregovori neće otvoriti 17. ožujka".

- Jasno sam rekao našim hrvatskim kolegama da Hrvatska mora riješiti pitanje generala Ante Gotovine. Vrijeme će uskoro isteći za rok od 17. ožujka - bio je jasan Rehn.

Ono što je sada izgovorio ovaj europski povjerenik, nije iznenadilo ni EU-ovu diplomaciju u Zagrebu, ali, barem tako kažu, ni hrvatske diplomate i Vladu. Ali, s tom bitnom razlikom što europsku diplomaciju to nije iznenadilo jer su oni od prvoga dana odluku Europskog vijeća iščitali kao jasan uvjet početka pregovora, a hrvatska strana i dalje je neiznenađena jer u tome ne vidi ništa novog budući da "Hrvatska i tako ima trajnu obvezu suradnje".

"Slobodna" je još prošli tjedan prva objavila stav EU-ovih diplomata u Zagrebu koji u ovoj fazi nisu zadovoljni vjerodostojnošću Sanaderove Vlade po pitanju Gotovine, kao što je svojedobno naš list prvi upozorio i na različite frekvencije u tumačenju mogućih posljedica odluke o ekološko-ribolovnoj zoni.

- Budući da je opet na sceni hrvatsko relativiziranje poruka iz Bruxellesa pred domaćom javnošću, vjerojatno za potrebe unutarnje politike, nisam siguran da je to dobar put - ponovio je "Slobodnoj" svoj stav diplomatski izvor iz zemlje članice EU-a. Jednom riječju, od Sanadera se očekuje da što prije nešto učini kako bi uvjerio Bruxelles i Haag da pitanje Gotovine za ovu Vladu predstavlja samo jedno - bjegunca koji je optužen za nejteža kaznena djela ratnog zločina i koji skrivajući se dodatno krši nacionalno i međunarodno pravo - mišljenje je koje, tvrdi naš izvor, dijeli cijela EU-ova diplomacija. I čeka konkretan dokaz da je tako.