Dvije kadrovske izmjene u Vladi teško će se moći nazvati i mini rekonstrukcijom jer jedan ministar odlazi po sili moralnog zakona, a drugi po sili bolesti. Žužul će otići u ožujku bez obzira hoće li u tome mjesecu početi pregovori s Europskom unijom ili će oni možda biti odgođeni - kažu naši izvori u Vladi i MVP-u. Naime, kad je on, početkom siječnja, dao neopozivu ostavku, a premijer je prihvatio, iz Vlade je objavljeno da će šef diplomacije obavljati aktivno svoju dužnost do početka pregovora s EU-om, najavljenog za 17. ožujka.

— Žužulova je ostavka bila neopoziva i bilo bi krajnje neozbiljno njegov (ne)odlazak sada naknadno vezati uz (ne)početak pregovora s EU-om. Osim toga, ni sam Žužul nije inzistirao da ostane ministar do ožujka. Riječ je o preuzetim obvezama i susretima koje je dogovorio prije ostavke te je procijenjeno da bi bilo dobro da ih odradi do odlaska s te dužnosti - kaže ovaj dužnosnik koji je želio ostati neimenovan.

Krug mogućih Žužulovih nasljednika, po svemu sudeći, suzio se na dva imena - na Kolindu Grabar-Kitarović, aktualnu ministricu europskih integracija, i Nevena Juricu, hrvatskog veleposlanika u Washingtonu. Riječ je o HDZ-ovim dužnosnicima koji su do kraja lojalni stranci i premijeru. No, uvijek su moguća i iznenađenja kao, primjerice, u izboru Vladimira Drobnjaka za glavnoga pregovarača s EU-om. Za sada na političkim kladionicama bolje kotira Grabar-Kitarović jer se čini da su repovi afere nestalih bešteka u vrijeme Juričina veleposlaničkog mandata u Australiji još uvijek presvježi da bi Sanader, nakon Žužula, riskirao s reanimiranjem starih skandala.

Kuloari su nakon Hebranga u Ministarstvu zdravstva skloni vidjeti nekadašnjega ministra Željka Reinera (koji je, slučajno ili ne, tijekom izborne noći zamijećen u istaknutom društvu u stožeru HDZ-ove predsjedničke kandidatkinje Jadranke Kosor) ili nekog od recentnih Hebrangovih suradnika iz Ministarstva.

Ovakav time out na najavljenoj rekonstrukciji Vlade logičan je potez jer se polako bliže i lokalni izbori, a HDZ-ov stranački rasadnik još uvijek nije toliko bogat da bi izuzeo ministre od izborne utakmice. To više što su neki od najbližih Sanaderovih suradnika dugo godina bili gradonačelnici u svojim sredinama (Božidar Kalmeta u Zadru, Ivan Šuker u Velikoj Gorici), pa je očekivati da će se neki od njih u svibnju pojaviti kao HDZ-ovi kandidati za gradonačelnike ili župane.

Za sada se sve izvjesnijom čini mogućnost da bi kandidatkinja za zagrebačku gradonačelnicu mogla biti ministrica zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Marina Matulović-Dropulić. Predsjednica gradskog HDZ-a Jadranka Kosor u izbornoj noći opovrgnula je mogućnost da će to biti ona, pa bi ova alternativa za stranku bila sasvim dobrodošla. Posebno ako se gleda u kontekstu njezina posljednjega sukoba s SDP-ovim dogradonačelnikom Milanom Bandićem, u kojemu je prva jasno i glasno rekla što misli o njegovoj namjeri da legalizira bespravne tajkunske pothvate na padinama zelenih zona zagrebačkog Podsljemena.