Novi list: 31. 01. 2005.
HAŠKI PRITISAK NA HRVATSKU JAČI NEGO IKAD, A TRI DRŽAVE EUROPSKE UNIJE INZISTIRAJU DA GENERAL ZAVRŠI U ZATVORU
Nizozemska, Švedska i Velika Britanija priznaju samo Gotovinu
ZAGREB – Zbog slučaja Gotovina, odnosno zbog nepotpune suradnje s Haškim tsudom, tri su države EU nesklone dopustiti Hrvatskoj da počne pregovore s EU 17. ožujka, kao što je dogovoreno u prosincu u Bruxellesu. Uz Veliku Britaniju, čija je skepsa prema suradnji Hrvatske s Haagom odavno poznata, početku hrvatskih pregovora s EU nesklone su još Nizozemska i Švedska, koje su se protivile i određivanju datuma početka pregovora, ali su ipak popustile.
To su našem listu potvrdili izvori bliski Haškom sudu i Vladi. Pritisak na Hrvatsku iz Haaga, tvrde naši izvori, od odluke Europskog vijeća iz prosinca, snažniji je nego dosad. Iako se činilo kako već sama odluka o datumu početka pregovora znači da je Hrvatska uvjerila Haški sud i EU kako se čini sve da se pronađe Ante Gotovina, kao uvjet Hrvatskoj za početak pregovora i ulazak u EU ostala je potpuna suradnja s Haškim sudom. A u očima Haškog tužiteljstva, prvenstveno glavne tužiteljice Carle del Ponte pod potpunom suradnjom podrazumijeva se i izručenje Gotovine.
U Haagu se opet pojavila informacija da je Gotovina viđen na području Hrvatske. Te informacije, međutim, hrvatskim vlastima uvijek stignu naknadno i to iz Haaga, pa kad i uslijedi provjera, hrvatska tijela kaznenog progona ne uspijevaju pronaći Gotovinu na tim lokacijama.
K tome, u ocjeni suradnje Hrvatske s Haagom, kao problem se postavljaju i iskustva iz uhićenja i izručenja Ivice Rajića i Miroslava Brale Cicka. Iako je izručenje ta dva haška optuženika značilo poboljšanje odnosa s Haagom, dalo je nove argumente Haškom tužiteljstvu da inzistira na pronalasku Gotovine. Teza s kojom Haško tužiteljstvo suočava današnju vlast u Hrvatskoj otprilike se može svesti na to da se i za Rajića i za Bralu, jednako kao i za Gotovinu, dugo govorilo kako ih se ne može pronaći i kako se ne kriju ni u Hrvatskoj ni u BiH, a opet su pronađeni i uhićeni.
Kako tvrde izvori našeg lista, task-force za pronalazak Gotovine, u kojem su predstavnici SAD-a, EU i Hrvatske, de facto već funkcionira, makar nije posebno osnovan. Kao dio aktivnosti tog task-forcea mogu se gledati i posljednje akcije EUFOR-a u Livnu.
U posljednjim izvješćima upućenima Haagu iz Hrvatske, detaljno se navode i aktivnosti koje su, u potrazi za Gotovinom, bile upućene i prema drugim državama. No, hoće li ta izvješća uspjeti odobrovoljiti Haško tužiteljstvo moglo bi postati poznato već u veljači, kad će Europska komisija dobiti izvještaj od glavne haške tužiteljice.
S. ABRAMOV