ZAGREB - Haaški je sud u ponedjeljak osudio umirovljenoga generala JNA Pavla Strugara na osam godina zatvora zbog zapovjedne odgovornosti za topnički napad snaga JNA na Dubrovnik 6. prosinca 1991. godine.Tu vijest Dubrovnik je u ponedjeljak dočekao u šoku, a u komentarima su prevladavale psovke na račun Haaškog suda. Za sve ono što je Dubrovnik pretrpio od JNA i paravojnih srpsko-crnogorskih postrojbi kao i crnogorskih pripadnika ondašnje Teritorijalne obrane, kazne koje dijeli sud u Haagu počiniteljima, ali i ideolozima tih zvjerstava, za Dubrovčane su čiste uvrede. Osam godina zatvora koje je Haag odredio Strugaru ispod svake su moralne granice, kažu Dubrovčani i pitaju se koliko bi taj zločinac dobio da je kojim slučajem koja granata pala na neku od zemalja Europske unije. »Da je sud u Haagu u slučaju Strugara htio donijeti pravičnu odluku za zlodjela koja su napravile njihove horde, kazna bi u najboljem slučaju trebala biti deseterostruko veća. Osim kulturocida, namjera im je bila poubijati hrvatsko pučanstvo na ovom dijelu Hrvatske, a genocid kao i kulturocid ne smiju biti drukčije osuđeni osim doživotnog zatvora«, istaknuo je saborski zastupnik HDZ-a Frano Matušić.

»Teško mi je o tome i govoriti jer nijedna kazna nije dovoljna za ono što se Dubrovniku dogodilo«, kazala je.»Osam godina! Ma je li to istina? A što da kažem! Šokiran sam tako blagom kaznom. Zec na slobodi, one druge još nisu uhvatili, a naše zatvaraju i proganjaju. Zanima me što će reći predsjednik Stipe Mesić i premijer Ivo Sanader. Usporedimo li visine zatvorskih kazni hrvatskih generala i ovih što su nas napadali, a koji dobivaju osam godina ili čak oslobađajuće presude, navodi nas na zaključak da u sudu u Haagu nema nikakve logike«, prokomentirao je haašku presudu zamjenik gradonačelnice i hrvatski branitelj Srećko Kljunak.

Strugaru je dokazana zapovjedna odgovornost za protupravni napad na Dubrovnik 6. prosinca 1991., te je proglašen krivim za dvije od šest točaka optužnice za kršenje ratnog prava i običaja zbog napada na civile i uništavanje vjerskih i kulturnih objekata te povijesnih spomenika.