O Hrvatskoj su ministri vanjskih poslova EU-a u ponedjeljak raspravljali prilično kasno, a za riječ se javilo pet zemalja: Velika Britanija, Švedska, Danska, Nizozemska i Finska / Britanska je diplomacija govorila o »slučaju Gotovina« s moralnog aspekta, ali zbog utjecaja na cijelu regiju. Sa zaključcima su se bez rasprave složili svi, uključujući i Njemačku i Austriju

ZAGREB – Ministrica europskih integracija Kolinda Grabar-Kitarović i ministar vanjskih poslova u ostavci Miomir Žužul otputovali su u Bruxelles kako bi im Europska komisija uručila pregovarački okvir, ali i da pokušaju lobirati za početak pregovora 17. ožujka. No, zadaća im je ovaj put teža nego ikad. Signali koje je hrvatska diplomacija dobila nakon sastanka Vijeća ministara u ponedjeljak za hrvatskog su premijera dramatični; kada se raspravljalo o Hrvatskoj među ministrima vanjskih poslova 25 zemalja članica, izrečene su sve tvrdnje koje je kasnije povjerenik Europske komisije za proširenje Olli Rehn rekao novinarima. Ministri vanjskih poslova su se bez rasprave složili da Hrvatska nije iskrena u »slučaju Gotovina« i ustvrdili da hrvatska vlada unatoč obećanjima dosad nije učinila ono što je obećala i da izbjegava ispuniti svoje obveze. Nakon izmjene mišljenja i takve konstatacije, u raspravu se nisu željele uključiti ni Austrija niti Njemačka, potvrdili su Vjesniku diplomatski izvori bliski luksemburškom predsjedništvu.

O Hrvatskoj se u ponedjeljak raspravljalo prilično kasno, a za riječ se javilo pet zemalja: Velika Britanija, Švedska, Danska, Nizozemska i Finska. Britanska je diplomacija govorila o »slučaju Gotovina« s moralnog aspekta, ali zbog utjecaja na cijelu regiju. Ako bi se popustilo Hrvatskoj, to bi imalo negativan učinak na ostale u regiji koji tek trebaju na konkretnim primjerima dokazati svoju suradnju s Haaškim sudom, stav je britanske vlade. Nakon toga ni jedna druga zemlja nije na tu temu više željela otvoriti raspravu. Zaključeno je da je potrebno pozvati Carlu del Ponte prije 20. veljače kako bi se još jednom prije novog sastanka Vijeća ministara odredila prema suradnji Hrvatske s Haaškim sudom. Na kraju su usvojeni i zaključi u kojima se još jednom, kao i u dokumentima dosad te u rezoluciji Vijeća sigurnosti, spominju zajedno Ratko Mladić, Radovan Karadžić i Ante Gotovina.

Da stvari ne idu dobro, moglo se zaključiti i po kasnije izrečenoj izjavi povjerenika Rehna. Europska komisija - da je situacija na sastanku bila izbalansirana, tj. da su zemlje članice bile podijeljene - ne bi u svojim izjavama bila toliko oštra i precizna. Rehn je vrlo izravno ustvrdio nekoliko za Banske dvore vrlo neugodnih teza, čime je prvi put u posljednjih godinu dana EU doveo u pitanje kredibilitet Sanaderove vlade.

»General Ante Gotovina mora biti uhićen i izručen Haaškom sudu, i uvjeren sam da su Hrvatski sabor i Vlada čvrsto opredijeljeni za punu suradnju sa Sudom, no to moraju dokazati svima«, kazao je u utorak Juncker, dodavši kako se suradnja mora dokazati na način da je svatko razumije. Vremena za dokazivanje nema mnogo. Prema jednom od scenarija, mnogo manje od osam tjedana koliko je preostalo do 17. ožujka kada bi pregovori trebali početi. Na sastanku Vijeća ministara 21. veljače odluka o Hrvatskoj bi već trebala biti pripremljena. Upitan smatra li da će Hrvatska dobiti odgodu početka pregovora ili ne, visoko pozicioniran diplomatski izvor nam je kazao da se za zeleno EU-ovo svjetlo moraju dogoditi dvije stvari - »ili će Carla del Ponte promijeniti mišljenje koje je trenutačno negativno, ili se na terenu mora dogoditi nešto dramatično«.