GUVERNER HNB-a ZABRINUT HRVATSKOM ZADUŽENOSTI U INOZEMSTVU, KOJA IZNOSI PREKO 80 POSTO BDP-a

Lani je dug u apsolutnom iznosu povećan na 22,2 milijarde eura, odnosno 30,2 milijarde dolara. U prosincu je došlo do povećanja inoduga za 600 milijuna eura, pod utjecajem povećanog zaduživanja banaka

RIJEKA – Hrvatski inozemni dug lani je rastao sporije nego godinu prije, ali je u apsolutnom iznosu povećan za 3,4 milijarde eura, na 22,2 milijarde eura, što predstavlja 80,2 posto bruto domaćeg proizvoda, a to je plafon koji se ne može tolerirati, izjavio je jučer guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski. U prosincu je došlo do povećanja inoduga za 600 milijuna eura, isključivo pod utjecajem povećanog zaduživanja banaka koje su željele ostvariti bolju bilančnu sumu. Tako je zadnjeg dana prosinca inodug dosegnuo 22,2 milijarde eura ili 30,2 milijarde dolara, od čega se 7,5 milijardi eura odnosilo na banke.

Trend zaduživanja nastavljen je i u siječnju jer banke zbog velike potražnje za kreditima i gledajući svoj interes kreditni potencijal povećavaju zaduživanjem u inozemstvu, istaknuo je guverner. Hrvatska narodna banka stoga je pooštrila mjeru o povećanju obvezne granične pričuve banaka povećavši je s 24 na 30 posto, što znači da banke na svakih 100 eura povučenih iz inozemstva, moraju 30 eura beskamatno deponirati kod HNB-a. Banke će tako dodatno morati izdvojiti još 50 milijuna eura, čime će ukupni iznos tako izdvojenih sredstava kod banaka porasti na 244 milijuna eura. Istodobno je, u cilju većeg financiranja države na domaćem tržištu umjesto njenog dodatnog zaduživanja u inozemstvu, donesena odluka kojom se smanjuje minimalna stopa pokrivenosti deviznih obveza banaka deviznim potraživanjima s 35 na 32 posto. Time se oslobađa oko 4 milijarde kuna, a u dogovoru s Ministarstvom financija i šest poslovnih banaka, država će se za taj iznos zadužiti na domaćem tržištu, umjesto da izdaje euroobveznice u vrijednosti 500 milijuna eura najavljene za ožujak.

Guverner je kazao da je u Memorandumu za 2005. godinu koji je izrađen, ali još nije potpisan, izraženo čvrsto opredjeljenje da ne bi trebalo dopustiti daljnji rast udjela inoduga u BDP-u. Tako bi u ovoj godini prirast inoduga u apsolutnom iznosu trebao biti više no dvostruko manji nego lani, procjenjuje se oko 1,5 milijardi eura, rekao je guverner. Spomenuo je da je bilo moguće i potpuno destimulirati zaduživanje banaka u inozemstvu tako što bi se obvezna granična pričuva povećala na čak 50 posto, no to nije primijenjeno jer bi uzrokovalo bitno povećanje kamatnih stopa na novoodobrene i postojeće kredite, imalo bi negativne posljedice na sektor poduzeća i izravno na stopu ekonomskog rasta.

Analitičar Ekonomskog instituta Željko Lovrinčević ističe da će inozemni dug i dalje rasti, a jedini način da se on zaustavi jest da domaća štednja poraste iznad domaćih investicija. To je moguće postići ili manjom potrošnjom države, dakle štednjom u javnom sektoru, štednjom kućanstava ili pak povećanjem profitabilnosti poduzeća. No, napominje Lovrinčević, HNB to ne može učiniti sama, niti je to u njenoj ingerenciji. On napominje da je i slika koja se predočava javnosti pomalo uljepšana jer ako se želi realno izračunati udio inoduga u BDP-u, treba umjesto statičnog tečaja uzeti prosječni tečaj dolara prema kuni tijekom cijele prošle godine.

– Ako se tako računa udio inoduga u BDP-u, onda on iznosi čak 88 posto BDP-a i debelo je iznad gabarita zacrtanih u aranžmanu s MMF-om. U dijelu javnosti stvoren je dojam da je inodug zaustavljen, ali to nije točno. Prirast inoduga je usporen, ali je sam inodug nastavio rasti. Mjere HNB-a s idu u pravcu smanjivanja rizika daljnjeg rasta inoduga, no dok se smanjuje jedan rizik, povećava se drugi. Mjerom smanjenja minimalne stope pokrivenosti deviznih obveza banaka deviznim potraživanjima s 35 na 32 posto povećavaju se sistemski i valutni rizik u zemlji, što je loše, ne toliko za same banke, koliko za njihove klijente, odnosno sve nas. Iako je riječ o malim iznosima, oni naznačuju trend koji ide u pravcu povećanja mogućnosti za deprecijacijske pritiske na kunu, što pogađa ponajprije klijente banaka i vlasnike kredita s valutnom klauzulom, zaključuje Lovrinčević.