Vjesnik: 12. 02. 2005.
Prezadužena Hrvatska
DARKO MARKUŠIĆ
Najnovije mjere Hrvatske narodne banke koje bi trebale zaustaviti rast inozemnog zaduživanja, osobito banaka, naišle su gotovo na jednoglasnu podršku svih u zemlji, od Vlade do poslodavaca. No, i središnja banka, ali i Hrvatska udruga poslodavaca, upozoravaju da su glavni problemi ipak fiskalne naravi, odnosno da treba što prije smanjiti deficit platne bilance i proračunski deficit.
Poslodavci stoga očekuju i smanjivanje proračunskih rashoda, a ne samo obuzdavanje novog zaduživanja banaka. Naime, lani je ukupni inozemni dug premašio 30,2 milijarde dolara ili 80,5 posto bruto domaćeg proizvoda. Samo u 2004. vanjski dug je porastao 3,4 milijarde eura, a da bi ove godine ostao na razini od 80 posto BDP-a ne bi smio porasti više od 1,5 milijarde eura.
U HNB-u stoga najavljuju i dodatne mjere kojima bi ograničili novo zaduživanje banaka i ohladili već za Hrvate tradicionalno visoku potražnju za kreditima. To će, iako ne sada, najvjerojatnije za koji mjesec ipak značiti i porast kamatnih stopa. No, tada bi mogle porasti i kamate na stare kredite, odnosno kredite koje građani već otplaćuju, a nisu ugovorene fiksno.
Ono što prvi čovjek HNB-a Željko Rohatinski pojašnjavajući nove mjere zasad nije javno rekao, jest činjenica da Hrvatska u 2005. definitivno ulazi u novo razdoblje, razdoblje visoke inozemne zaduženosti. Pri svakom idućem razgovoru s inozemnim kreditorima, uključujući Međunarodni monetarni fond i Svjetsku banku, to će nam biti otežavajući čimbenik.
Poučeni argentinskim iskustvima, ta upozorenja, kao i sadašnje HNB-ovo, treba ipak shvatiti ozbiljno. Pritom se ne treba zavaravati da će naše dugove, kako državne tako i privatne, vratiti netko drugi osim nas samih. Hrvatskoj, naime, za razliku od primjerice Srbije i Crne Gore, međunarodni kreditori nisu oprostili ni jedan dolar duga. I to neće ni ubuduće. I kako njihova potraživanja ne bi postala upitna Hrvatskoj, ponajprije državi, stoga sugeriraju da se više orijentira na domaća zaduženja. Krenu li stvari po zlu, prednost pri otplati uvijek ima inozemni dug.