Premda se tri godine zaredom povećava industrijska proizvodnja u Hrvatskoj, tek je narasla na tri četvrtine proizvodnje iz davne, predratne devedesete. Lani je industrijska proizvodnja bila veća za 3,7 posto u odnosu na prethodnu godinu, a taj je rezultat primaknuo zemlju na 77,5 posto proizvodnje iz 1990. godine.

Činjenica da je prosinac imao dva radna dana više od istog preklanjskog mjeseca, kumovala je i podatku od 9,7 posto većoj industrijskoj proizvodnji. Prema podacima objavljenim u "Gospodarskim kretanjima", publikaciji Sektora za makroekonomske analize Hrvatske gospodarske komore, prosinačka je proizvodnja bila najveća mjesečna proizvodnja od lanjskog ožujka. Najveći utjecaj na rast industrijske proizvodnje u prosincu, imao je zabilježen rast od 11,7 posto u prerađivačkoj industriji.

Sporiju dinamiku rasta prerađivačke industrije, "kreirala" je usporena dinamika rasta proizvodnje hrane i pića — s preklanjskih 5,1 posto na prošlogodišnjih 2,7 posto. Usporavanje izdavačke i tiskarske djelatnosti — s preklanjskih 21,7 posto na prošlogodišnjih 8,2 posto — također je kumovalo "kočenju" u prerađivačkoj industriji. Značajna povećanja proizvodnje zabilježena su kod reciklaže koja je lani porasla za 45,7 posto te proizvodnji metala od 25,5 posto.

Zalihe gotovih proizvoda u industriji u prosincu su bile 14,2 posto bogatije od zalihe iz istog mjeseca pretprošle godine, a to je najviša mjesečna međugodišnja stopa rasta od kraja 1998. godine. Tom je povećanju najviše pridonijelo povećanje zaliha u proizvodnji hrane i pića od 31,7 posto, a takvo debljanje analitičari HGK objašnjavaju smanjenom potražnjom na inozemnom tržištu i padom izvoza od 10,1 posto. Industrija je prošle godine zapošljavala jedan posto manje ljudi no godinu prije, a proizvodnost joj je u istom razdoblju povećana 5,7 posto.