Novi list: 19. 02. 2005.
Mesića sustigli repovi slučaja Ante Gotovine
Slabiji odziv stranih državnika na Markov trg pokazuje da je Mesiću oslabio ugled u svijetu, zbog zauzimanja za Gotovinu. Ta njihova rezerviranost je novi signal Hrvatskoj da neće početi pregovore s EU ako ne bude zaokreta prema Gotovini
Piše: Branko Podgornik
Stjepan Mesić najavio je ovog tjedna kako će početi zdušno nagovarati strane državnike da EU omogući Hrvatskoj početak pregovora već 17. ožujka. Izvanredna prilika ukazala mu se jučer, na svečanoj inauguraciji, kada je bio okružen stranim delegacijama. No, prigodu nije mogao iskoristiti. N
a svečanost nisu došli oni koji bi Hrvatskoj mogli najviše pomoći.Na Markovu trgu u Zagrebu, istina, jučer se okupio impozantan skup: barem devet stranih državnika i mnoga izaslanstva. To pokazuje da Mesić i dalje uživa ugled u svijetu. Ali prije pet godina gužva je bila puno veća. Tada je Mesiću stiglo oko 70 državnih delegacija. Bio je to najveći skup stranih državnika u neovisnoj Hratskoj, a u središtu su bili bivša američka državna tajnica Madeleine Albright i njemački ministar vanjskih poslova Jo
schka Fischer.Iz američke i britanske vlade jučer nitko nije doputovao, iako je barem Europska komisija poslala svog potpredsjednika Franca Frattinija. Nisu došli ni predsjednici susjednih članica EU – Austrije, Slovenije ili Mađarske. Posebno uočljiv bio je izostanak Janeza Drnovšeka, za razliku od njegova prethodnika Milana Kučana. Rumunjski predsjednik ovaj je put, navodno u posljednji čas, otkazao dolazak.
Niže rangirani dužnosnici
Svi ti susjedi – pa čak i Njemačka – ovaj put su poslali niže rangirane dužnosnike. Od članica EU, doputovali su prvi ljudi Poljske, Litve i Slovačke. Većina šefova država bila je iz zemalja koje tek žele u EU, pa Hrvatskoj ne mogu pomoći.
Pantovčak je unaprijed najavio slabiji odziv gostiju nego 2000., tvrdeći da je to očekivano jer je riječ o Mesićevu drugom mandatu. To je istina, ali djelomična. Slabiji odziv stranih delegacija pokazuje da su i Mesića sustigli repovi slučaja Ante Gotovine, koji je bacio sjenu na prošli mandat hrvatskog predsjednika. Znakovito, po
ljski predsjednik Aleksandar Kwasniewski, kao Mesićev osobni prijatelj, ipak je stigao na Markov trg – ali poljski šef diplomacije je dan ranije, u nazočnosti Carle del Ponte, našao potrebnim jasno upozoriti Hrvatsku da neće početi pregovore s EU ako ne izruči Gotovinu.Ugled Mesića u inozemstvu je oslabio. Njegov »medeni mjesec« s Europom prekinut je kada se u lipnju 2003. počeo kod Carle del Ponte zauzimati za Gotovinu, te kada su Haški sud i EU zatražili da makne Željka Bagića, tajnika svog ureda. Bagića je Unija stavila na popis osoba nepoželjnih u EU, tvrdeći da zajedno s Hrvojem Petračem i drugima podupire mrežu koja pomaže Gotovini u bijegu.
Nije imao prave alternative
Mesić je dugo oklijevao smijeniti ne samo Bagića, nego i šefa POA-e Franju Tureka, kojeg je i Haški sud smatrao preprekom za suradnju Hrvatske. Umjesto da je tragala za Gotovinom, što bi pomoglo integraciji Hrvatske u EU, POA je pod Turekovim vodstvom uhodila obavještajce i novinare koji su upozoravali na taj neriješeni slučaj – ka
o da Hrvatska želi biti izolirani totalitarni otok, a ne otvorena demokratska zemlja. Da nije u posljednji čas pristao na smjenu Bagića i Tureka, Mesić bi se danas pretvorio u svoju suprotnost: od čovjeka iznimno zaslužnog za otvaranje Hrvatske, postao bi joj prepreka na putu u EU.Sve to ne znači da je dvije trećine građana pogriješilo kada je Mesića ponovno izabralo za predsjednika. Vjerojatno, Jadranki Kosor bi na inauguraciju stiglo još manje delegacija, a Hrvatska ni tada ne bi izbjegla krizu u odn
osima s Unijom.Mesić nije imao prave alternative. No, da bi pomogao Hrvatskoj u ovom teškom trenutku, kada očekuje pregovore s EU, mora i sam napraviti iskorak, kao i Sanaderova vlada koja je i najodgovornija za suradnju s Haagom. Taj bi im iskorak trebao biti lakši sada, kada su otkriveni podaci o kriminalnoj prošlosti Gotovine, kojeg je dobar dio hrvatske javnosti smatrao jedino herojem. Nove činjenice o njemu, pak, asociraju na ucijenjene ljude nalik protagonistima francuskog filma »Nikita«. Držav
no vodstvo nema druge nego napraviti odlučan zaokret prema slučaju Gotovine. Upravo slabiji odziv europskih državnika i njihova rezerviranost prema Mesićevoj inauguraciji, novi su signal da Hrvatska – ako se ništa ne promijeni – neće 17. ožujka početi pregovore s EU.