Vjesnik: 24. 02. 2005.
»Gavrilović« mora biti vraćen stvarnim vlasnicima
Đuro Gavrilović uporno izjavljuje da mu je 1945. komunistička vlast oduzela tvornicu, ali nikada ne spominje ostale suvlasnike i dioničare. Nekoliko tisuća nepravedno razvlaštenih i otpuštenih stvarnih vlasnika i zaposlenika očekuje od Državnog odvjetništva i mjerodavnog suda da pokrenu postupak radi poništenja nezakonite pre
tvorbe i privatizacije »Gavrilovića«Dobroslav Paraga
Završno izvješće o reviziji pretvorbe i privatizacije, o kojem je Hrvatski sabor vodio burnu raspravu 3. i 4. veljače i u kojoj je izrečeno da je pretvorba i privatizacija planirani državni kriminal i pljačka u korist odabranih, čija šteta premašuje sto milijardi kuna, dotaklo se i jednog od najeklatantnijih slučajeva – kriminalne pretvorbe i rasprodaje petrinjske mesne industrije »Gavrilović« za desetak milijuna kuna, čija je stvarna vrijednost prelazil
a sedam milijardi kuna.Mjesec dana prije, za božićnih blagdana, u jeku predsjedničke kampanje, Đuro Gavrilović je u kompleksu tvornice »Gavrilović« ugostio predsjednika Republike Hrvatske Stjepana Mesića, a nešto prije i predsjednicu Odbora za jugoistočnu Europu u Europskom parlamentu, njemačku zastupnicu Doris Pack.
Njihovi posjeti, prema Gavrilovićevoj zamisli, trebali su poslužiti kao dodatni alibi za sprječavanje poništenja nezakonite pretvorbe i privatizacije petrinjske mesne industrije i onemogućavanje povratka tvornice njezinim pravim vlasnicima, okupljenima u Udruzi bivših djelatnika »Gavrilovića«.
Nikada ne spominje ostale suvlasnike
Đuro Gavrilović uporno izjavljuje da mu je 1945. komunistička vlast oduzela tvornicu, ali nikada ne spominje ostale suvlasnike i dioničare, jer je on bio samo jedan od suvlasnika ali nikada jedini vlasnik.
Na početku 1991. u razgovoru za Poslovni vjesnik najavio je svoj dolazak na mjesto jednog od direktora »Gavrilovića«. Očigledno je to bio njegov blef, jer nakon toga intervjua s ondašnjom HDZovom vrhuškom (Žarko Domljan, Franjo Gregurić, Slavko Degoricija i dr.), kuje planove kako oteti tvornicu s pomoću neistinitih tvrdnji pred tadašnjim predsjednikom Tuđmanom »da je tvornica njegova«.
Nakon što je uvidio da ta laž neće proći, skovao je plan da dovede tvornicu u stečaj preko svojih suradnika, unatoč očitovanju Državne agencije za promet nekretninama u lipnju 1991. da »Gavrilović« nema uvjeta za stečaj jer je tada bolje stajao od mnogih velikih tvrtki u Hrvatskoj, primj
erice od »Podravke«, PIK-a »Vrbovec« i drugih.No Đuro Gavrilović uspio je 21. kolovoza 1991. sa svojim pomagačima otvoriti stečaj nad pet poduzeća pod izgovorom da će Boro Mikelić iz Beograda preko Jugobanke, Geneksa i ostalih tvrtki blokirati »Gavrilovićeve« račune, pa je prijeko potrebno otvoriti stečaj, dati radnicima otkaz i odmah s njima zasnovati nove ugovore o radu. Otkaz je dao gotovo svim zaposlenima,
ali im nikada nije potpisao nove ugovore o radu.Impozantna otimačina
Nakon otvaranja stečaja, već 23. kolovoza 1991. registrirao je pet poduzeća u Zagrebu, Ilica 8, postavio svoje ljude u dogovoru sa stečajnim upraviteljem Slavom Borasom, a između 12. i 15. rujna 1991. izvukao je veći dio »Gavrilovićeva« voznog parka u Zagreb i okolicu, dok je nove »renaulte 25« podijelio sa stečajnim sucem, upraviteljem i ostalim sudionicima te impozantne otimačine.
S više od sto teretnih i luksuznih vozila udružio se bez ikakvih vlasničkih prava u poduzeće »Borongaj transporti«, postavši tako preko noći njegov pedesetpostotni suvlasnik. U pismu namjere koje je prethodilo kupnji u jesen 1991., Gavrilović se obvezao dati dionice zaposlenicima, dokapitalizirati tvrtku, pa je čak citirao i svojeg oca, koji ga je, navodno, upozorio: »Sine, da te nikada ne ponese novac, pa da zaboraviš ljude koji su to izgradili.«
Nalaz Državne revizije iz 2003. potvrdio je niz nezakonitih radnji s njegove strane, kao što su neplaćanja i nedodjela dionica zaposlenima, negašenje žiroračuna poduzeća, pa sve do naplate potraživanja od domaćih i stranih tvrtki, čime zgrće pravo bogatstvo.
Premda godine 1991. Đuro Gavrilović nije imao nikakve imovine, tri milijuna i tristo tisuća maraka za otkup »Gavrilovića« u stečaju posuđuje registriranjem fiktivne tvrtke »Gavrilović-Idis«, koju nakon dobivena novca odmah gasi, a dug vraća prodajom tvrtkine prodavaonice u srcu Zagreba, u Tkalčićevoj ulici 7.
Prijetnje Aloisom Mockom
Do 2000. prijetio je razvlaštenim, stvarnim vlasnicima tvornice »Gavrilović« Aloisom Mockom, bivšim austrijskim ministrom vanjskih poslova, a sada im pokušava prijetiti dovodeći u goste europarlamentarku Doris Pack i predsjednika Mesića, koji kao da se prave da ne znaju s kim imaju posla. Nekoliko tisuća nepravedno razvlaštenih i otpuštenih stvarnih vlasnika i zaposlenika mesne indus
trije »Gavrilović«, okupljenih u udrugu bivših djelatnika »Gavrilovića« iz Petrinje, očekuju od Državnog odvjetništva i mjerodavnoga suda da pokrenu postupak radi poništenja nezakonite pretvorbe i privatizacije, odnosno prodaje mesne industrije »Gavrilović«, koja mora biti vraćena njezinim graditeljima i stvarnim vlasnicima.Autor je predsjednik HSP-a 1861.