Predsjednik Stjepan Mesić se u Bruxellesu zauzeo da Hrvatska započne pregovore, a da istodobno službe nastave potragu za Gotovinom, kazavši da bi odgoda bila nepravedna

ZAGREB - Od 626 zahtjeva koje je Haaški sud uputio Hrvatskoj u vezi s izručenjem optuženika, saslušanjem osumnjičenika i svjedoka te isporučenjem potrebne dokumentacije, ispunjeno ih je — 625. Jedino Ante Gotovina još nije izručen Haagu. Zato predsjednik Stjepan Mesić nakon dvodnevne runde razgovora s dužnosnicima Europske unije i NATO saveza u Bruxellesu misli da bi bilo nepravedno kad Hrvatska 17. ožujka ne bi započela pregovore o članstvu. Međutim, kako sada stvari stoje, nitko od europskih čelnika ne vjeruje hrvatskim argumentima i tvrdnjama kako je Gotovina izvan dometa hrvatskih vlasti.

Iako je predsjednik Mesić tijekom svog posjeta objašnjavao da se čini apsolutno sve na potrazi za odbjeglim generalom, očito je da Carla del Ponte prima druge informacije i njima vjeruje više nego službenoj verziji hrvatskih vlasti. Neke od tih informacija svojedobno je dostavila hrvatskim službama i one su navodno provjeravane, ali glavna haaška tužiteljica potpuno je izgubila povjerenje nakon što se jedna od tih informacija u roku od 24 sata preko odvjetničkih krugova vratila u Haag.

Na taj problem curenja informacija konstantno upozorava i predsjednik Mesić, pitajući se koga je hrvatsko pravosuđe procesuiralo od svih ljudi i organiziranih ekipa koje su skrivale optuženike iz ahmićke skupine. Ivica Rajić, primjerice, imao je dva lažna identiteta, HVO mu je dao 700 tisuća kuna za kupnju stana, žena je zaposlena u MORH-u, dobio je poslovni prostor i fiktivno zaposlenje u Ministarstvu obrane i zbog svega toga pokrenut je postupak jedino protiv Ljube Ćesića Rojsa. I to tek nakon žestokog pritiska Haaga i EU-a, nekoliko tjedana nakon odluke o početku pregovora.

Zato hrvatska vlast više nema vjerodostojnost, naročito nakon neuvjerljivih tumačenja da se ne može blokirati imovina generala Gotovine i oduzeti mirovina koju putem punomoći i dalje prima njegova supruga Dunja Zloić.

Tijekom svog boravka u Bruxellesu, kao i ranije u privatnom posjetu austrijskom predsjedniku Heinzu Fischeru, predsjednik Mesić je stekao dojam da Europa želi Hrvatsku u Europskoj uniji, zbog nje, ali i zbog regije. No, u razmišljanjima prisutne su dvije "škole" mišljenja: ako se Hrvatsku primi bez Gotovine, pomoći će joj se na putu modernizacije i reformi, ali time bi se mogla poslati loša poruka ostalim zemljama u regiji koje bi se također mogle pozivati na hrvatski presedan i licitirati svojim optuženicima.

U Bruxellesu se nije raspravljalo o varijantama, no hrvatski šef države zauzima se da Hrvatska započne pregovore, a da istodobno službe nastave potragu za Gotovinom. Do jačanja ekstremizma, po njegovu mišljenju, neće doći u slučaju da Hrvatska 17. ožujka dobije odbijenicu, ali to ponajprije ovisi o tome koliko će hrvatska Vlada biti efikasna na unutarnjem planu, u podizanju gospodarstva i otvaranju novih radnih mjesta. Datum početka pregovora samo je formalnost, vjeruje Mesić.

T. KLAUŠKI

Na prijedlog zagrebačkog Općinskog državnog odvjetništva, istražni sudac do sada je saslušao petero svjedoka, djelatnika Odjela za tonsko snimanje Ureda predsjednika.

Svjedoci koje je predložilo tužiteljstvo trebali bi objasniti kako su obavljeni, snimljeni i prepisani razgovori na Brijunima 31. srpnja 1995., kao i okolnosti pod kojima su sporni transkripti nastali, odnosno tko je bio na spomenutom sastanku, kada je on održan i slično. Tužiteljstvo za sada nije predložilo saslušanje samih sudionika sastanka, već samo tehničkog osoblja iz Ureda predsjednika.