Hrvatska je u trećem lanjskom tromjesečju zabilježila jednu od najnižih međugodišnjih stopa rasta bruto domaćeg proizvoda u usporedbi s 10 novih članica Europske unije. Najnižu međugodišnju stopu porasta BDP-a od 1,4 posto bilježi Malta, dok su Cipar, Češka i Hrvatska imale gotovo identične stope od oko tri i pol posto. Najviša stopu rasta BDP-a od 9,1 posto ostvarila je Latvija, Litva je imala stopu rasta od 6,1 posto, dok je, primjerice, u susjednoj Sloveniji ta stopa iznosila 4,9 posto.

Nove su članice EU: Cipar, Češka, Estonija, Latvija, Litva, Mađarska, Malta, Poljska, Slovačka i Slovenija, povećavale vanjskotrgovinsku razmjenu u usporedbi s istim preklanjskim razdobljem. Navode to, pozivajući se na podatke Eurostata, analitičari Sektora za makroekonomske analize Hrvatske gospodarske komore u njezinu mjesečniku "Gospodarska kretanja". Ističu da sve te zemlje bilježe dvoznamenkaste stope porasta i izvoza i uvoza, uz iznimku Malte koja bilježi rast izvoza za četiri posto, a uvoza za 10 posto. Unatoč tomu, u prvih deset prošlogodišnjih mjeseci jedino su Mađarska i Poljska uspjele neznatno smanjiti vanjskotrgovinski deficit.

Posljednjeg lanjskog tromjesečja razvijene zemlje ostvarile su viši međugodišnji porast bruto domaćeg proizvoda: SAD četiri posto, Japana 3,4 posto, a dva posto 15 "starih" članica EU-a. Grčka, Švedska, Finska i Velika Britanija bilježile su stope rasta BDP-a iznad tri posto, a najnižih 0,8 posto imao je Portugal. Vanjskotrgovinski deficit Europske unije do lanjskog je prosinca težio 58,3 milijarde eura, 2,4 milijarde više nego manjak istog razdoblja prethodne godine. Nasuprot tomu, Eurozona bilježi povećanje vanjskotrgovinskog suficita za 6,7 milijarde eura na 70 milijardi eura, ističu analitičari HGK-a. Najveći uvoznici u EU i dalje su SAD i Kina, a izvoz Europske unije povećan u sve veće njezine vanjskotrgovinske partnere, a najveći su - SAD i Švicarska.

ZAGREB - Krajem 2004. godine ukupna likvidna sredstva u Hrvatskoj iznosila su 139,9 milijardi kuna, navode analitičari Raiffeisenbank (RBA). Nakon što je tri mjeseca zaredom (od rujna do studenoga) bilježio pad, monetarni agregat M1 (novčana masa), koji obuhvaća gotov novac izvan banaka, depozite ostalih bankarskih institucija i ostalih domaćih sektora kod HNB-a te depozitni novac kod banaka, u prosincu je zabilježio nominalni rast na mjesečnoj razini. To povećanje, kažu u RBA, sezonskoga je karaktera budući da u promatranom mjesecu već uobičajeno raste potražnja za gotovim novcem zbog predblagdanskog povećanja prometa u trgovini. U odnosu na studeni novčana masa je povećana za 2,9 posto dosegnuvši iznos od 34,6 milijarde kuna. Na godišnjoj razini (u odnosu na kraj 2003. godine) novčana masa povećana je tek za 2 posto, odražavajući usporeniji rast monetarnih agregata, što je posljedica restriktivne monetarne politike HNB-a.