Svakog dana u Hrvatskoj 55 ljudi podigne stambeni kredit. Tako makar proizlazi po okvirnim računicama iz podataka Hrvatske narodne banke za lanjski prosinac kada su građanima plasirale 645 milijuna kuna stambenih kredita - svakog dana po 21,5 milijun kuna. Za tu se prosinačku svotu plasiranih zajmova moglo kupiti oko 66.000 metara četvornih stambenog prostora po cijeni od 1300 eura. To je oko 1650 stanova ili svakodnevno po 55 stanova od četrdesetak metara četvornih.

Da banke dobro poznaju svoje "tržište", dokazuje i činjenica da građani ne ostaju ravnodušni na njihove poteze: samo je prosinački porast kredita stanovništvu bio 18,7 posto na godišnjoj razini. U ovu su godinu građani ušli s ukupno 21,4 milijarde kuna stambenih zajmova, a prije pet godina su dugovali tek 8,3 milijarde kuna.

Čini se da su bili u pravu analitičari središnje banke koji su još polovicom prošle godine isticali da glavna tri domaća nefinancijska sektora - stanovništvo, poduzeća i država - imaju još prostora za povećanje omjera svoje zaduženosti i svojih prihoda kada se usporede s razvijenim zemljama EU-a. Ipak, kreditni jaram ne mogu svi sebi priuštiti, premda ih ima dovoljno za žestoku tržišnu utakmicu u bankovnoj industriji. Prosječna lanjska neto plaća "težila" je 50.076 kuna, najmanju - 25.764 kune dobili su zaposleni u štavljenju i obradi kože, a zaposleni u zračnom prijevozu su bili "najbogatiji" - godišnja neto prosječna plaća iznosila je 90.036 kuna. Prevedeno u metre četvorne: prosječni zaposleni cijele je prošle godine zaradio za pet kvadrata, najlošije plaćeni kožari za 2,6 kvadrata, a najbolje plaćeni zrakoplovci - 9,2 metra četvorna. Kada bi se prosječni radnik u Hrvatskoj odlučio na varijantu rješavanja svog stambenog problema "u se i u svoje kljuse", trebao bi cijelo desetljeće živjeti od zraka, ne trošiti ni lipe plaće i uz sadašnje cijene, mogao bi sebi priuštiti četrdesetak, pedesetak kvadrata. Odluči li se podignuti kredit na rok otplate od 20 godina, neće mu ostati mnogo od njegove plaće od oko 4100 kuna, jer će mu mjesečna rata otplate odnijeti oko 2800 kuna. Dakako, odobre li banke takvom čovjeku kredit bez sudužnika, jer neke traže da rata bude najviše trećina plaće, neke pola "bušte"...

Stambeni krediti sve su povoljniji iz perspektive ponude - više ne trebate pola ulice i rodbine za jamce, cijena im je prepolovljena, možete birati između valuta za koje ćete vezati svoj zajam. No, prosječnom su čovjeku još uvijek preskupi i bit će sve dok mu ukupna godišnja plaća vrijedi samo pet kvadrata.

Sanja STAPIĆ

Premda je stanovništvo u Hrvatskoj najzaduženije u regiji, njegova vrlo visoka i brzorastuća zaduženost kod banaka kakvu nemaju Bugarska, Češka, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Slovenija, ne znači da je zaduženost zabrinjavajuća, visoka ili - previsoka. Ta razina zaduženosti upućuje, objašnjavaju analitičari, na visoki stupanj razvijenosti domaćeg bankovnog sustava i njegov relativno veći kreditni potencijal, dok sve zemlje u regiji imaju znatno razvijenija tržišta dužničkih vrijednosnih papira.

Svatko za sebe donosi odluku gdje će i pod kojim uvjetima uzeti kredit i obvezati se banci na godine "vjernosti", ne mora značiti da je "najjeftinija" banka svima najbolje rješenje, niti da je najlošije "najskuplja". Jer uz ratu i drugi uvjeti "igraju" - jamci, depozit, naknada za prijevremenu otplatu kredita... Podaci koje donosimo u tablici usporedbi bankovnih kredita samo su orijentacijski s efektivnim kamatama, a svima koji planiraju podignuti stambeni zajam predstoji duga šetnja po bankama i usporedba svih "stavki".

Za one koji se pitaju o tečajnim kretanjima švicarskog franka proteklih godina, donosimo tablicu sa srednjim deviznim tečajevima HNB-a. Jedan CHF je u 1994. godini prosječno koštao 4,288893 kune, godinu dana kasnije - 4,618693, 1996. godine - 4,098835, 1997. - 4,332003, 1998. - 4,567584, a 99. se za jedan švicarski franak plaćalo po 4,784268 kuna. U tom je razdoblju mnogo živahniji bio američki dolar, i to u oba smjera, primjerice dvijetisućite je stajao 8,155344 kuna, a pet godina ranije - 5,316100 kuna.