Vjesnik: 11. 03. 2005.

Del Ponte i Asselborn još jedanput o Hrvatskoj

Glavna haaška tužiteljica i luksemburški ministar vanjskih poslova trebali bi razgovarati, najvjerojatnije 15. ožujka, a postoji i mogućnost da Haag pismeno kontaktira s luksemburškim predsjedništvom/ Konačna odluka o početku ili odgodi pregovora bit će prepuštena premijerima i predsjednicima zemalja EU-a/ I iz britanskih krugova stižu informacije da Hrvatskoj nisu u potpunosti zatvorena vrata i da preduvjet za pregovore nikako nije da se Gotovina do 17. ožujka nađe u Haagu, nego hrvatski dokaz o potpunoj suradnji

ZAGREB - Odluka o početku ili odgodi pregovora Hrvatske i Europske unije bit će donesena u posljednji trenutak, i to na najvišoj - premijerskoj i predsjedničkoj - razini. Intenzivno se dogovara, najvjerojatnije za 15. ožujka, još jedan sastanak glavne haaške tužiteljice Carle del Ponte i Jeana Asselborna, ministra vanjskih poslova Luksemburga. Ako do njega ne dođe, postoje i druge opcije da će haaška tužiteljica dostaviti luksemburškom predsjedništvo još jedno pismeno mišljenje.

U svakom slučaju, kako Vjesnik saznaje iz diplomatskih izvora, Carla del Ponte trebala bi još jedanput upoznati luksemburško predsjedništvo s najnovijim razvojem događaja i dati svoju najnoviju ocjenu o hrvatskoj kooperativnosti.

Vjesnik doznaje da će Carli del Ponte do tog datuma biti dostavljeni i najnoviji podaci koji bi trebali dati jasniju procjenu o hrvatskoj suradnji s Haaškim sudom i da se očekuje objektivno izvješće haaškog tužiteljstva.

Konačna odluka o početku ili odgodi pregovora Hrvatske s Europskom unijom bit će donesena na najvišoj razini, premijerskoj i predsjedničkoj. Unatoč najavama nekih medijskih kuća, poput BBC-ja, da će pregovori biti odgođeni za lipanj, to se u ovom trenutku nikako ne može uzeti kao gotov čin, jer i dalje unutar Unije postoje različita mišljenja o Hrvatskoj. Čak i iz britanskih krugova stižu informacije da Hrvatskoj nisu u potpunosti zatvorena vrata i da preduvjet za pregovore nikako nije da se Gotovina do 17. ožujka nađe u Haagu, nego hrvatski dokaz o potpunoj suradnji s tužiteljstvom.

Iz bruxelleskih diplomatskih izvora doznajemo da se mnoge manje zemlje još uvijek lome glede podrške Hrvatskoj, očekujući kako će se postaviti veće zemlje. Presudno bi trebalo biti kako će reagirati Njemačka i Francuska, a nakon susreta Jacquesa Chiraca i Gerharda Schrödera ništa konkretno nije procurilo u javnost iako neki mediji spekuliraju i o rezultatima tog susreta.

Bruxelles smatra da ne bi bilo dobro dijeljenje unutar Europske unije na pitanju Hrvatske i zato se grozničavo pokušava u posljednji trenutak naći rješenje koje bi zadovoljilo sve interese unutar Unije.

Intenziviraju se razgovori i na najvišoj razini, a sljedećih se dana očekuje da će mnogi europski premijeri, telefonski ili izravno, razmijeniti mišljenja o sadašnjoj situaciji s Hrvatskom. I hrvatska diplomacija lobira i dokazuje kako ima manevarskog prostora da pregovori počnu na vrijeme.

S druge strane, u krugovima koji nisu skloni Hrvatskoj posljednjih se dana naglašava suradnja Srbije s Haagom, ali i Kosova. Stvara se dojam kao da sve zemlje u regiji surađuju, dok je s Hrvatskom problem. Istodobno, vrlo malo se u tim krugovima govori o tome što je Hrvatska dosad učinila na suradnji s Haagom.

Uvijek dobro informirani Reuters naglašava da su izgledi za početak pregovora sljedeći tjedan sve manji i da će biti prolongirani za kraj lipnja, ako Zagreb do tada ozbiljno dokaže suradnju s Haagom.

»U trenutku sve veće nesigurnosti na Balkanu, Europa očajnički želi poslati pozitivan signal regiji (jugoistočnoj Europi)«, javlja dopisnica BBC-a iz Bruxellesa. Prema izvorima BBC-a iz Bruxellesa, europski diplomati su potvrdili da je čak i Njemačka, dosad najveći pobornik Hrvatske, čini se, prihvatila stajalište Velike Britanije i skandinavskih zemalja prema kojem Hrvatska mora ispuniti iste stroge uvjete kao i druge zemlje na Balkanu ako se želi priključiti EU.

Britanski mediji, među kojima i Herald Tribune, pišu da pet ili šest zemalja, među kojima su Britanija i Nizozemska, imaju čvrsta stajališta prema Hrvatskoj, dok bezrezervnu podršku Hrvatskoj daju Austrija, Mađarska i Slovenija. Međutim, svi mediji upozoravaju da odluka mora biti donesena jednoglasno.

»Čini se da je Hrvatska u fazi poricanja i da joj je netko rekao da blefiramo. Međutim, ne blefiramo. Ne postoji jednoglasno stajalište u Vijeću (o pitanju početka pregovora), a sve dok nema jednoglasnog mišljenja, pregovori neće početi«, citira Herald Tribune izjavu jednoga glasnogovornika britanske vlade koji je želio ostati neimenovan.

Jurica Körbler, Andrea Latinović