Vjesnik: 12. 03. 2005.

Odluka tek na sastanku 22. ožujka?

Ako do 16. ožujka ne dođe do preokreta, a produbi se jaz između zemalja koje podržavaju Hrvatsku i onih koji sumnjaju u hrvatsku vjerodostojnost, konačna odluka može biti prepuštena premijerima i predsjednicima, koji će se 22. i 23. ožujka naći u Bruxellesu na summitu

ZAGREB – Rascjep unutar Europske unije o početku ili odgodi pregovora s Hrvatskom toliko je velik da postoji mogućnost da konačna odluka bude donesena na prvom proljetnom summitu 22. ožujka. Naime, prvi put nakon Iraka, čelnici Europske unije ne mogu se usuglasiti o jednom pitanju - hrvatske vjerodostojnosti u »slučaju Gotovina«.

U diplomatskim krugovima u Bruxellesu u petak su se mogle čuti mnoge kontroverzne informacije, a opći je zaključak da još ništa nije odlučeno i da će odluka biti donesena na najvišoj političkoj razini.

Ministri vanjskih poslova naći će se 15. ožujka, a do tada će i glavna haaška tužiteljica Carla del Ponte kontaktirati s luksemburškim predsjedništvom. Međutim, ako i do 16. ožujka ne dođe do nekog preokreta, a produbi se jaz između zemalja koje podržavaju Hrvatsku i onih koje sumnjaju u hrvatsku vjerodostojnost, konačna odluka može biti prepuštena premijerima i predsjednicima, koji će se 22. i 23. ožujka naći u Bruxellesu na summitu.

Tijekom petka u Bruxellesu su se mogle čuti i sasvim oprečne informacije. Tako je iz jednog kruga zemalja koje ne podržavaju u ovom slučaju Hrvatsku potekao prijedlog da naša zemlja predloži odgodu pregovora dok general Gotovina ne bude lociran i uhićen. Većina ocjenjuje da bi to bilo nerealno i da takav prijedlog neće doći s hrvatske strane.

U Bruxellesu se osjeća i izvjesna nervoza jer je na vidjelo izbila podjela unutar Unije, što analitičari procjenjuju vrlo štetnim. Naime, nakon Iraka, čelnici Unije - pogotovo zbog donošenja europskog Ustava - inzistiraju na izbjegavanju konfrontacije koje bi pokazale kako o mnogim važnim pitanjima ipak ima razmimoilaženja među zemljama Unije. Nakon četvrtka, kada nije bilo moguće donijeti konkretan zaključak na ministarskoj razini, podjele su ipak postale očite. Hrvatsku u ovom trenutku zdušno podržavaju Mađarska, Austrija, Slovačka i Slovenija, ali i još neke europske države koje zasad nisu dale i otvorenu podršku. S druge strane, u krug zemalja koje su kritične prema Hrvatskoj, uz Veliku Britaniju, Nizozemsku i skandinavske zemlje pridružila se i Njemačka. Diplomati u Bruxellesu kažu da njemački izvori navodno imaju indicija da hrvatska obavještajna zajednica ipak nije obavila svoj posao do kraja u »slučaju Gotovina« i da je to glavni razlog što Njemačka ovaj put nije dala Hrvatskoj podršku. I Francuska se ponaša dosta rezervirano.

Mađarska i Austrija traže da im budu prezentirani podaci koji bi pokazivali kako su tvrdnje Carle del Ponte o hrvatskoj nesuradnji točne, i to će navodno biti i učinjeno. Zbog toga se s velikom pozornošću čekaju hrvatski potezi sljedećih dana i eventualna mogućnost da Haagu u posljednji trenutak budu dostavljene informacije koje bi mogle izmijeniti kruto stajalište Del Ponte.

Daljnji scenarij gotovo nitko u Bruxellesu ne može predvidjeti. Postoji opcija po kojoj bi se 15. ožujka usvojio pregovarački okvir, ali ne i početak pregovora. Tu opciju predlaže Britanija. Međutim, ne postoji suglasnost treba li Hrvatskoj dati novi rok ili to ostaviti otvorenim.

U Bruxellesu se lobira na sve strane, pa je slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrije Rupel izjavio da bi odgoda mogla destabilizirati regiju i otežati daljnje rješavanje hrvatsko-slovenskih sporova i problema.

»Hrvatska mora potpuno surađivati s Međunarodnim sudom za ratne zločine u Haagu, no naše je stajalište kako to ne znači da mora izručiti generala Antu Gotovinu prije početka pregovora nego podastrijeti čvrste dokaze da to nastoji učiniti«, naglasio je Rupel članovima odbora za vanjsku politiku slovenskog parlamenta, koji je raspravljao o djelovanju Slovenije u Europskoj uniji u ovoj godini.

Prema pisanju lista Corriere della Sera i talijanska diplomacija lobira da početak pregovora počne 17. ožujka. Iako i Talijani, kao i svi drugi u Europi, traže da Gotovina bude lociran i uhićen, ipak se inzistira da pregovori ne kasne i odaje priznanje Hrvatskoj jer je u svim drugim područjima učinila sve što se od nje tražilo.

Podjele unutar Unije tema su dana i za mnoge europske medije. Ocjena je da to Hrvatskoj dugoročno može i štetiti i kako bi bilo bolje da se nađe zajedničko rješenje prije summita. U slučaju da odluka ipak bude prepuštena premijerima i predsjednicima država članica Unije, može doći i do većeg konfrontiranja, a to nikome u Europi ne odgovara.

Jurica Körbler, Andrea Latinović