Vjesnik: 14. 03. 2005.
Hrvatska nema »plana B«
Povjerenik Europske komisije za proširenje Ollie Rehn kaže kako »Hrvatska treba više vremena da bi ispunila uvjete« Europske unije Prije i poslije 17. ožujka sve hrvatske obveze ostaju, izjavila je ministrica kolinda Grabar-Kitarović
ZAGREB - Neovisno o onome što će zaključiti Vijeće ministara u srijedu, Hrvatska nema vremena trošiti na teoretske rasprave o Europskoj uniji ili se baviti teorijama zavjere; u oba slučaja - ako pregovori budu odgođeni ili ako započnu 17. ožujka - cjelokupna administracija mora što prije nastaviti sa započetim reformama i ispunjavanjem svih europskih kriterija. U suprotnome, Hrvatska neće biti sposobna nositi se s konkurencijom europskih država, uključujući i one koje su netom postale članice, u političkom smislu bit će potpuno marginalizirana, a njezini građani bit će lišeni mogućnosti kvalitetnijeg života.
Povjerenik Europske komisije za proširenje Ollie Rehn izjavio je za švedski list Svenska Dagbladet od nedjelje kako »Hrvatska treba više vremena da bi ispunila uvjete« Europske unije, što je dodatno potvrdilo sumnje da će ministri EU-a odlučiti o odgodi pregovora, no Hrvatskoj je najvažniji reformski put kojim će doći do članstva u Uniji.
Temeljite reforme najvažniji su proces u povijesti države, a jedino one pozicioniraju državu kao politički vjerodostojnu i gospodarski uspješnu. Hrvatska je ekonomski najsnažnija u regiji, no već sada zaostaje za nekim netom primljenim članicama EU-a.
Hrvatska treba što prije usvojiti i primijeniti standarde Unije na problematičnim područjima poput gospodarstva, pravosuđa, vladavine prava. Iako se svi bave velikim političkim pitanjima i razmatranjima rada Haaškog suda, Hrvatska još uvijek, primjerice, nije napravila regionalnu podjelu na temelju koje će biti u prilici tražiti novac iz strukturalnih fondova, jedinog »ozbiljnog« EU-novca, na temelju kojeg su se u EU iz siromaštva izdigle zemlje poput Irske, Španjolske i Portugala.
Osim toga, stručnjaci iz Europske komisije već su primijetili kako su se zbog haaške problematike u zemlji usporili procesi prescreeninga, pregleda usklađenosti hrvatskog zakonodavstva s europskim.
Iako se prije dva mjeseca iz Vlade moglo čuti kako se razmišlja o »planu B« ako pregovori s EU-om ne započnu u ožujku, ta dilema zapravo ne postoji. Ministrica vanjskih poslova i europskih integracija Kolinda Grabar-Kitarović već je izjavila da je, ako pregovori budu odgođeni, 17. ožujka samo početak procesa. »Prije i poslije tog datuma sve hrvatske obveze ostaju«, izjavila je Grabar-Kitarović.
Strateški, bilo koji od mogućih scenarija Hrvatskoj ne mijenja ništa. Nakon 17. ožujka, Hrvatska će i dalje ostati sama sa svojim problemima, nesređenim pravosuđem, upitnim funkcioniranjem dijelova institucija kada je riječ o provedbi zakona i vladavine prava, i gospodarstvom koje se tek treba dokazati na slobodnom i otvorenom tržištu.
Taktički, važno je da Hrvatska riješi slučaj odbjegloga generala Ante Gotovine što prije, a u slučaju odgode, da pregovore započne u prvoj polovici godine. Luksemburg ima zahtjevno predsjedavanje. Na listi prioriteta i dalje su ispunjenje financijske discipline unutar članica, ispunjenje lisabonske strategije, ali i dogovor o financiranju za razdoblje 2007. do 2013. godina. Sve te točke, a posebice ova posljednja, teško su ostvarive na kraći rok, pa će se sve prebaciti na britansko predsjedništvo u drugoj polovici godine. Naravno, zajedno s početkom pregovora s Turskom, pitanjem Kosova.
»To je prevelik broj tema čak i za najsposobnije predsjedavanje. Stoga bi vam bilo pametnije da Gotovinu riješite što prije«, kazao je Vjesniku jedan europski diplomat.
Kašnjenje u ispunjenu posljednjeg haaškog uvjeta, oklijevanje u poduzimanju policijskih akcija protiv onih koji sačinjavaju Gotovininu mrežu pomagača, stvorilo je dojam da hrvatske vlasti u potrazi za haaškim optuženikom u bijegu imaju političkih problema, pa je u očima ministara EU-a vjerodostojnost Hrvatske dovedena u pitanje.
»Hrvatska mora u potpunosti surađivati s Haaškim sudom, ne samo u slučaju jednoga određenoga generala, nego i cijeli hrvatski državni aparat mora slijediti načela pravde i svoje međunarodne obveze«, izjavio je Ollie Rehn za švedski list od nedjelje.
Bruno Lopandić