Večernji list: 14. 03. 2005.
ISTRAŽUJEMO Kako će se živjeti u Hrvatskoj u vrijeme ulaska u članstvo Europ
ske unijeHrvatske plaće tek za pet godina kao slovenske sad
Autor: Ljubica Gatarić
Bečki institut za tranzicijske države procijenio je u svojoj najnovijoj studiji da će za pet godina bruto domaći proizvod (BDP) po paritetu kupovne moći u Hrvatskoj biti 30 posto veći od prošlogodišnjeg. Bruto domaći proizvod po stanovniku tijekom 2004. godine bio je 10.403 eura, a 2010. godine bit će 13.037 eura. Stručnjaci toga instituta očekuju da će idućih godina gospodarski rast u Hrvatskoj, slično kao i u drugim tranz
icijskim državama, biti oko 4 posto godišnje.Kad se uspoređuje kupovna moć stanovništva, Hrvati žive lošije od mnogih svojih susjeda – primjerice, lošije i od Mađara, gdje su plaće manje nego u Hrvatskoj, ali je BDP po paritetu kupovne moći blizu 14 tisuća eura, ili Slovenaca, gdje je 2004. godine BDP bio oko 17 tisuća eura.
Cijene približne EU
Sada je standard hrvatskog građanina dva i pol puta slabiji od standarda u starim članicama Europske unije, dok će 2010. godine neke nove članice EU već doseći standard razvijenog dijela Europe. Bečki institut tako prognozira da će 2010. godine slovenski BDP po paritetu kupovne moći biti 22 tisuće eura, što će biti tek neznatno ispod EU prosjeka.
Mi ćemo i 2010. godine, bez obzira na to hoćemo li tada biti unutar Europske unije, imati dvostruko slabiju kupovnu moć.
– Obično se u svim državama koje pristupaju Europskoj uniji javlja strah od inflacije i naglog povećanja cijena. Kod nas nema mjesta strahu od inflacije jer su kod nas cijene približne onima u EU – ističe analitičar Ekonomskog instituta Danijel Nestić.
Visoke cijene u Hrvatskoj su i glavni razlog što stanovnici drugih tranzicijskih država, unatoč znatno nižim plaćama, imaju veću kupovnu moć, pa samim time i standard koji je veći od standarda prosječno plaćenog Hrvata.
Rast plaća i standarda
Mađari su tek prošli mjesec prvi put premašili 400 eura prosječne plaće, dok Rumunji zarađuju 157 eura. Kod nas je prosječna plaća 576 eura, a Vlada i sindikati započeli su razgovore o ograničavanju rasta plaća u idućem petogodišnjem razdoblju, čime izvršna vlast pokušava provesti jedan od važnijih savjeta ekonomskih stručnjaka: ograničiti rast plaća kako bi stvorila prostor za brži rast investicija i gospodarski oporavak.
Premijer Ivo Sanader pozvao je sindikate na dogovor, a čak i površna računica pokazuje da hrvatski građani ne trebaju očekivati brzi rast standarda. Provede li se ograničenje rasta plaća prema Sanaderovu prijedlogu, prosječno plaćeni radnici u Hrvatskoj bi za pet godina zarađivali onoliko koliko sada zarađuju Slovenci, odnosno oko 755 eura.
Manje mirovine
Sporiji rast plaća dovest će i do usporavanja rasta mirovina, ali i bez tog procesa mirovinska je reforma stanjila prihode generacije umirovljenika koji su u mirovini od 1999. godine. Umirovljenici
koji su tijekom prošle godine otišli u mirovinu u prosjeku su dobivali 1347 kuna, dok je generacija koja je umirovljena do 1999. godine u prosjeku primala oko 2100 kuna mirovine.Plaće
Prosječna plaća u Hrvatskoj 2009. godine trebala bi iznositi oko 5500 kuna ili 750 eura. Sadašnja prosječna plaća u Hrvatskoj iznosi 576 eura. U Mađarskoj je sada prosječna plaća 419, a u Sloveniji 755 eura.
Cijene hrane 81 posto razine u EU
Analiza stručnjaka Ekonomskog instituta Danijela Nestića, koji je istražio razinu cijena u nas i u svijetu, pokazala je da je hrana u Hrvatskoj dostigla 81 posto razine cijena u Europskoj uniji, što je previše s obzirom na razinu realnog osobnog dohotka u nas. Slično je, prema istoj analizi s Ekonomskog instituta, i s cijenama odjeće i obuće koje su tek neznatno niže nego u EU. Kod nas je jedino cijena obrazovanja, zdravstvenih usluga i potrošnje energenata i stanovanja od 32 do 43 posto prosjeka Europske unije.
Krediti
Kredita u Hrvatskoj 2013. godine bit će ukupno 34 milijarde
eura ili 3500 eura po stanovniku (71 posto BDP-a). Prema podacima za 2003., kredita je ukupno 15 milijardi eura ili 1653 eura po stanovniku, što čini 61posto BDP-a.