Vjesnik: 19. 03. 2005.
Ulazak u EU Hrvatsku košta 4 milijarde kuna
Znatan di
o hrvatskoga gospodarstva - od poljoprivrede, preko dijela industrije ovisnog o financijskoj infuziji države, pa do sektora koji će doći pod udar visokih ekoloških standarda Unije - suočit će se s problemimaPrilagodba standardima Europske unije hrvatske bi porezne obveznike mogla stajati više od četiri milijarde kuna, upozoravaju analitičari.
»Porezne bi obveznike prilagodba mogla stajati od 2,5 do 4,3 milijarde kuna. Osim što je status kandidata, za koji se Hrvatska lani izborila, korak bliže Uniji, on nam donosi i formalnu obvezu harmonizacije nacionalnog zakonodavstva propisima Unije, uz restrukturiranje gospodarstva«, ističe Hrvoje Stojić, analitičar Hypo Alpe-Adria Bank.
Prilagodbe standardima Unije nisu samo tehničko pitanje. U obzir treba uzeti premošćivanje pravnih i kulturoloških razlika. Stoga će se znatan dio hrvatskoga gospodarstva - od poljoprivrede, preko dijela industrije ovisnog o financijskoj infuziji države, pa do sektora koji će doći pod udar visokih ekoloških standarda Unije - suočiti s problemima.
Stojić smatra kako bi ulazak Hrvatske u EU neugodno mogao iznenaditi naše izvoznike. Suočavaju se sa zastarjelim proizvodnim kapacitetima, visokom cijenom rada i manjkom znanja potrebnog za nastup na svjetskom tržištu, te sve većim rezanjem državnih potpora, pa su im proizvodi nekonkurentni. A ulazak u Uniju značit će i pad carinskih barijera, što će izazvati dodatno jačanje konkurencije, napominje Stojić.
Osim za potrebe širenja tržišta, ulazak u EU Hrvatskoj će koristiti i u pogledu prihvaćanja visokih standarda, a nemale koristi naše će gospodarstvo imati i od novca iz Unijinih fondova. Analize pokazuju da je hrvatsko gospodarstvo već usko vezano uz ono u Uniji, koja je naš vodeći vanjskotrgovinski partner, kao i da je visoko eurizirano. Sto
ga je logičan zaključak da će proces prijema Hrvatske u Uniju pozitivno utjecati na životni standard građana.U prilog Hrvatskoj idu i povoljni makroekonomski pokazatelji, poput niske inflacije ili visoke stope gospodarskog rasta. Hrvatska već ispunjava gotovo sve kriterije iz Maastrichta, koji su uvjet za uvođenje eura. Iznimka je manjak u državnoj blagajni, koji je maastrichtskim kriterijima ograničen na najviše tri posto BDP-a, a lani je u nas iznosio 4,5 posto BDP-a. »Ulazak u Uniju, posebno u Europsku
monetarnu uniju, zahtijevat će ispunjavanje određenih fiskalnih kriterija. To se odnosi ponajprije na smanjenje fiskalnog deficita i ograničenje visine javnoga duga, što je već predviđeno Pretpristupnim ekonomskim programom, pa ne bi trebalo biti iznenađenja na tom planu«, komentira glavni ekonomist Zagrebačke banke Žarko Miljenović.Težište reformi u segmentu javnih financija bit će na reformi javne uprave i zdravstva, kao i na nastavku mirovinske reforme. Riječ je o sektorima koji gutaju golem dio državnoga proračuna, pa će njihova reforma biti nužna kako bi se fiskalni rashodi držali pod nadzorom.
Prema Stojićevu mišljenju, fiskalno stezanje prije ulaska u Uniju važno je i zbog toga jer će se državna blagajna nakon pristupanja Hrvatske Uniji suočiti s gubitkom dijela prihoda. Riječ je o dijelu prihoda od carina i PDV-a, koji će se odlijevati u zajedničku blagajnu u Bruxellesu, zbog čega bi naš proračun mogao ostati bez barem 1,9 milijardi kuna godišnje. Taj će minus Vlada, smatra Stojić, pokušati nadokna
diti povećanjem trošarina i naknada za koncesije, koje su u nas znatno manje od prosjeka Unije, kao i povećanjem dobne granice za odlazak u mirovinu i eventualnim izjednačavanjem te granice za žene i muškarce.Iako naše gospodarstvo i društvo u cjelini očekuju brojne prilagodbe pravilima igre koja vrijede na jedinstvenom tržištu od 455 milijuna potrošača, riječ je o cijeni koju vrijedi platiti. To više što nema suvisle alternative ulasku u Uniju.
Adriano Milovan