Trećina ukupnog duga građana bankama posljedica je rješavanja stambenog pitanja, dok je ostalo potrošeno na kupnju automobila, nenamjenski i na kupnju kreditnim karticama

ZAGREB – Svaki radnik u zemlji bankama prosječno duguje gotovo 45 tisuća kuna, odnosno oko šest tisuća eura. Trećina ukupnog duga građana bankama posljedica je rješavanja stambenog pitanja, dok je ostalo potrošeno na kupnju automobila, nenamjenski i na kupnju kreditnim karticama. Hrvatska je, i prema plasmanu banaka stanovništvu i prema potrošnji putem kreditnih kartica, vodeća zemlja u regiji. Primjerice, samo je 340 tisuća vlasnika jedne od kreditnih katica u zemlji u prošlog godini napravilo 12,6 milijuna transakcija, odnosno promet od 970 milijuna dolara.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) u Hrvatskoj ima nešto više od 1,4 milijuna osiguranika. S druge, pak, strane Državni zavod za statistiku govori o nepunih 1,1 milijun zaposlenih. S tom brojkom osiguranika barata i Regos. Stoga, uzmemo li u obzir da je u Hrvatskoj zaposleno 1,1 milijun građana ispada da svaki od njih bankama duguje 61 tisuću kuna, odnosno oko 8,1 tisuće eura.

Koncem prošle godine udio bankarskih kredita stanovništvu iznosio je 50,7 posto, odnosno 65,2 milijarde kuna. Istovremeno su krediti poduzećima iznosili 53,3 milijarde kuna, odnosno 41,4 posto u ukupnom iznosu kredita nebankarskom sektoru. Trend porasta bankovnih kredita građanima, prema procjenama HNB-a, i dalje će se nastaviti iako prošlogodišnji podaci kazuju kako je došlo do umjerenog smanjenja stope rasta. Ona je lani iznosila 18,7 posto, dok je prije dvije godine iznosila 27,7 posto. A da na najsigurnije platiše kredita – građane – banke i dalje ozbiljno računaju, pokazuju njihove najave novih kreditnih linija i daljnjeg snižavanja kamatnih stopa te poboljšanju uvjeta za odobravanje pojedinih vrsta kredita.

Prosječni dug zaposlenih bankarskom sektoru tek je kap u moru ukupne zaduženosti zemlje. Prema projekcijama Ministarstva financija, ukupan vanjski dug zemlje u prošloj je godini dosegnuo nešto više od 161,2 milijarde kuna, a u tom iznosu na privatni vanjski dug otpada nešto više od 95,2 milijarde kuna. Po glavi stanovnika tako vanjski dug iznosi nešto više od 36 tisuća kuna. No, svaki zaposleni, odnosno svaki osiguranik, na svojim plećima nosi gotovo 112 tisuća kuna ukupnog zaduženja države.