Slobodna Dalmacija: 22. 03. 2005.
UZ SVJETSKI DAN VODA - STRANI MOĆNICI, ZA RAZLIKU OD
NAS, SVJESNI BOGATSTVA HRVATSKEUnija želi Hrvatsku i zbog njezinih zaliha vode
Zbog voda su već vođeni ratovi, a njih će u ovom stoljeću biti sve više. U nekim krugovima čak se potiho i ulazak Hrvatske u Europsku uniju povezuje s političkim interesima str
atega za velikim zalihama vode u našoj zemljiZAGREB - Svjetskim danom voda, 22. ožujka ove godine, pod geslom "Voda za život" počinje desetljeće voda, koje su Ujedinjeni narodi proglasili za razdoblje 2005. - 2015.
Kad je o pitkoj vodi riječ, hrvatski su građani u zavidnom položaju jer mogu piti vodu iz slavine.
Sedamdeset pet posto stanovništva u Hrvatskoj pije vodu iz javnog vodovoda koja se kontrolira i zdravstveno je ispravna, kaže Željko Dadić, voditelj Odjela za kemiju vode Hrvatskog zavoda za javno
zdravstvo.Stoga nema potrebe u Hrvatskoj kupovati vodu za piće, piše u ožujskom broju časopisa "Hrvatska vodoprivreda" novinarka Tanja Devčić. Ona pritom osobito upozorava da je ta voda pakirana u plastičnu ambalažu, a da je plastika zbog dugotrajne razgradnje danas jedan od najvećih zagađivača okoliša.
"Porast stanovništva i zagađenja su počela smanjivati zalihe slatke vode, pa su štednja i zaštita vode naglo postali važni barem koliko i proizvodnja nafte. Uskoro će se po svijetu tražiti izvori i zalihe vode. Zbog njih će dolaziti i do sukoba, možda velikih osvajanja i ratova", kaže Makvić iz Uprave vodnog gospodarstva.
"U nekim krugovima čak se potiho i ulazak Hrvatske u Europsku uniju povezuje s političkim interesima stratega za velikim zalihama vode u našoj zemlji. Zbog svega toga će 21. stoljeće biti stoljeće vode", izjavio je Makvić.
Ujedinjeni narodi su proglašenjem desetljeća vode željeli postići da ubuduće programi i projekti vezani uz vodu dobiju veću važnost i prvenstvo u financiranju.
Hrvatska će u tom razdoblju, navodi državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva Božo Galić u časopisu "Hrvatska vodoprivreda", definirati strategiju razvoja vodnoga gospodarstva i to u skladu sa standardima Europske unije.
Osobito se to odnosi na zaštitu voda od onečišćenja i zagađenja kako bismo dugoročno osigurali vodoopskrbu na području čitave Hrvatske, navodi Galić.
Hrvatska po pitkoj vodi treća u Europi!
Prema podacima UN-a, oko 1,1 milijarda ljudi na Zemlji nema stalan pristup zdravoj vodi, koja je, ističe UN, neophodna za zdravlje i kritična za održivi razvoj i smanjivanje siromaštva i gladi.
Hrvatska spada među vodom najbogatijih 30 zemalja u svijetu i zauzima vrlo visoko 3. mjesto u Europi s 32.818 prostornih metara obnovljivih zaliha vode po stanovniku, navodi prof. dr. Darko Mayer, s Rudarsko-geološko naftnog fakulteta, u svojoj knjizi "Voda".
Nakon stoljeća nafte, stiglo stoljeće vode
Da je voda postala odlučujuća za život i održivi razvoj čovječanstva, upozorio je tek nagli porast broja stanovnika na Zemlji krajem prošloga tisućljeća, kaže Željko Makvić iz Uprave vodnog gospodarstva.
"Dvadeseto stoljeće nazivali su stoljećem nafte, bogat je onaj tko ima njezina izvorišta, a svijetom vlada onaj tko je ima najviše. Tko je prije 50-ak godina mislio na vodu?", ističe Makvić i dodaje da se dugo nije mislilo o štednji i zaštiti vode.